Nikoga ne treba iznenaditi činjenica da su se hakeri našli u užem izboru za Timeovu osobu godine za 2016. godinu. Rijetko je kada tijekom godine prošlo više od dva tjedna, a da se nije pisalo, pričalo i izvještavalo o nekom hakerskom napadu.
FBI je pokušao i provalio u iPhone 5C jednog od terorista koji su zaslužni za napad u San Bernardinu. Izabrani predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump hakiran ove godine u travnju. Ispostavilo se da su sigurnosni sustavi njegovih organizacija bili staromodni i neažurirani. Američka Demokratska stranka je hakirana tijekom kampanje za američkog predsjednika. Ruski hakeri su optuženi za napad, a CIA je u svom nedavnom izvještaju zaključila da su Rusi uistinu ti koji su izvršili napad na Demokrate.
Nije na odmet spomenuti i da su se alati koje je američka Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) koristila za cybernapade diljem svijeta mogli putem interneta kupiti i koristiti kako god je kupac htio.
Međutim, hakiranje nije prisutno samo u tim visokim instancama. Ove godine niti obični korisnici nisu bili pošteđeni.
Društvene mreže i servisi kao što su LinkedIn, Tumblr i MySpace hakirani su i korisnički podaci pogođenih korisnika vrlo su se brzo našli na internetu. Niti ruske društvene mreže kao što su VK.com i Rambler.ru nisu bile pošteđene.
Najveća žrtva hakerskog napada 2016. godine je bio internetski gigant Yahoo. Tvrtka je dva puta ove godine bila prisiljena priznati da su korisnički podaci njihovih korisnika kompromitirani. Prvo je javljeno da je 500 milijuna računa ugroženo, a u srijedu 15. prosinca ta je brojka povećana za još milijardu. Korisnička imena, šifre, brojevi telefona, adrese i datumi rođenja korisnika postali su dostupni.
Budući da će ova će godina definitivno ući u povijest po broju i intenzitetu hakerskih napada, internet korisnici diljem svijeta, nažalost, opravdano se pitaju tko je sljedeći. Ili još gore - jesam li ja već hakiran, a da to ne znam?.
Tu na scenu stupa Troy Hunt.
Hunt je 2013. godine početkom prosinca stvorio stranicu imena ';--have i been pwned? na kojoj zabrinuti i znatiželjni mogu provjeriti jesu li hakirani. Huntov servis skuplja i analizira baze podataka koje sadrže korisničke podatke koji su iz jednog razloga ili drugog postali dostupni. Korisnici mogu putem servisa zatražiti da im se pošalje email u slučaju da se njihovi korisnički podaci ili email adresa pojavi u jednoj od tih bazi podataka.
Prema podacima Vicea, stranicu Have I Been Pwned? svaki dan posjećuje oko 10 tisuća ljudi, a sam Hunt je rekao da je na obavijesti stranice pretplaćeno 800 tisuća korisnika.
'Sada kada imam platformu koja se može nadograđivati, svaki budući napad ću moći vrlo brzo integrirati i bazu podataka te će korisnici moći doznati jesu li kompromitirani. Ova je igra trenutno vrlo nepoštena budući da oni koji vrše napade imaju podatke, a oni koji su napadnuti nemaju prave alate uz pomoć kojih mogu doznati jesu li napadnuti', rekao je Hunt, objašnjavajući motivaciju iz pokretanja projekta.