Gubitak radnih mjesta uslijed razvoja tehnologije nije ništa novo, prenosi The Conversation. Od industrijske revolucije se čovjek na proizvodnoj traci polako počeo zamijenjivati automatiziranim strojevima. Čak i u slučajevima gdje ljudska osoba nije u potpunosti zamijenjena, čovjek se postepeno sve više i više počeo oslanjati na strojeve da mu pomognu u radu.
Izvještaj iz programa Škole Oxford Martin o utjecaju tehnologije budućnosti rekao je da će 47 posto poslova u SAD-u u dužem ili kraćem periodu vremena biti zamijenjeno automatiziranim sustavima. Tako se među poslovima koje će obavljati strojevi nalaze trgovci nekretninama, uzgajivačie životinja, službenici za unos podataka, recepcioneri te razni osobni asistenti.
No, prije nego što počnete paničariti, malo dobrih vijesti. Naime, poslove koji zahjtevaju određeni stupanj društvene inteligencije i kreativnosti kao što su edukacija, zdravstvo, umjetnost i mediji i dalje će obavljati ljudi jer je te poslove teško kompjuterizirati.
Što je dubinsko učenje?
Dubinsko učenje, poznato još kao i strojno učenje ili neuralno umreživanje, tehnika je učenja koja 'trenira' računalni sustav da prepoznaje objekte iz slika. Moć umjetne inteligencije bazirane na dubinskom učenju leži u mogućnosti automatske detekcije prepoznatljivih obilježja te korištenje istih za rješavanje kompleksnih problema.
Premda ljudi zadatke prepoznavanja mogu s lakoćom svladati, čak i nesvjesno, često im je teško objasniti način rješavanja tih problema na način koji bi se mogao programirati. Dubinsko je učenje taj problem rješilo na način da računalni sustav može sam sebe (po uzoru na čovjeka) naučiti kako rješavati probleme prepoznavajući najvažnije elemente potrebne da se problem riješi.
Pametnija računala međutim ne bi trebala biti nešto čega se treba bojati već bismo se njima trebali radovati. Strojevi će, kako im bude rastao kapacitet za obavljanje poslova, moći zamijeniti čovjeka u stvarima koje mogu raditi bolje, brže i s većom preciznošću, kao što je na primjer vožnja automobila.
Stručnjaci za umjetnu inteligenciju postat će odvjetnici i liječnici 21. stoljeća
Sustavi umjetne inteligencije postaju sve složeniji te ih prosječne osobe sve teže razumiju, a da ne pričamo o popravljanju. Uskoro će među ljudima porasti potreba za visokoobrazovanim pojedincima od kojih će se tražiti da poput odvjetnika ili liječnika rukuju s našim umjetno-inteligentnim sustavima.
Jednako tako, stvorit će se i niz etičkih problema kada integracija strojeva i čovjeka bude na još višoj razini nego što je ona to danas. Nije isto kada Facebook krivo prepozna nečije lice na fotografiji s jučerašnjeg tuluma i kada bi neka umjetna inteligencija krivo dijagnosticirala nekome rak.
Zbog nepredvidljive prirode načina na koji strojevi uče i zbog činjenice da su već sada pametniji od ljudi u mnogim područjima, društvene i kulturne promjene bit će najveći izazov s kojim će se čovječanstvo susresti u dalekoj, ali možda i u bližoj budućnosti.