Anketa provedena na 1.479 osoba u dobi od 14 do 24 godine u Velikoj Britaniji utvrdila je da društvena mreža Instagram najgore utječe na mentalno zdravlje mladih ljudi, piše BBC.
Od ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju tražilo se da ocjene popularne aplikacije na temelju toga kako na korisnike utječu po pitanjima anksioznosti, depresije, usamljenosti, zlostavljanja i stvaranja slike o svojem tijelu.
Instagram, koji je u vlasništvu Facebooka, više je puta rekao da mu je cilj kultivirati sigurno okruženje za svoje korisnike u kojima će se oni međusobno poticati. Dobrotvorne udruge koje se bave pitanjima mentalnog zdravlja potiču društvene mreže da vode računa o sigurnosti korisnika.
Studija koju je provela Kraljevsko društvo za javno zdravstvo (RSPH) kaže da bi društvene mreže trebale voditi računa o korisnicima koji puno vremena provode na društvenim mrežama te da trebaju identificirati korisnike s problemima s mentalnim zdravljem.
U izvještaju RSPH-a također piše da postoji mogućnost da su društvene mreže uzrok krize u mentalnom zdravlju mladih ljudi.
Studija je također utvrdila da Instagram može poslužiti i kao alat za dobro. Otkriveno je da društvena mreža ima pozitivan učinak na samoizražavanje i identitet pojedinca.
Otprilike 90 posto mladih koristi društvene mreže, što je više od bilo koje druge demografske skupine. Međutim, još uvijek nije u potpunosti jasno kako oni utječu na njihovo mentalno zdravlje.
Isla Whateley kaže da je društvene medije počela koristiti još kao tinejdžerica. 'Pripadnost online zajednicama me činila sretnom. Osjećala sam se kao da negdje pripadam. Međutim, moj aktivni život na društvenim mrežama i internetu je naštetio mom pravom životu gdje sam se u par navrata borila s depresijom', rekla je Whateley.
'Kad bi se osjećala depresivno, boravak na društvenim mrežama mi nije pomogao. Osjećala sam se lošije jer nisam mogla raditi ono što sam vidjela da moji prijatelji rade.'
Whateley je internet ubrzo pretvorila u pozitivnu stvar te je počela aktivno na blogu pisati o mentalnom zdravlju. 'Ta mi je platforma pomogla da se povežem s drugima koji se bore sa sličnim problemima', dodala je.
Istraživanje je također otkrilo da je YouTube najpozitivnije djelovao na mentalno zdravlje pojedinaca. Iza njega su se plasirali Twitter i Facebook. Snapchat i Instagram su se plasirali najlošije.
'Zanimljivo je da su aplikacije odnosno društvene mreže koje su orijentirane na fotografije plasirane najlošije. Stručnjaci za javno zdravstvo sugerirali su nekoliko rješenja kako bi se smanjio negativni utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih.
Više od pola anketiranih, točnije njih 70 posto, podržalo bi opciju da ih se putem pop-up prozora upozori kada dugo koriste društvene mreže. Stručnjaci predlažu da se korisnicima koji imaju problema s mentalnim zdravljem suptilno pokuša pomoći u vidu direktne komunikacije. Osim toga, predlaže se da se omogući korisnicima da doznaju, ako ih zanima, jesu li fotografije koje vide na društvenim mrežama na bilo koji način mijenjane.