Nakon konfeta i šljokica, vatrometa i pjenušaca, nerijetki se iz ovih dana drugog produljenog vikenda zaredom bude i trijezne s glavoboljom od mamurluka, mučninom od prejedanja, minusom na računu, i nelagodom zbog riječi koje su u pijanstvu izrekli ili čuli, ili zbog djela koja su u žurbi propustili ili s njima pretjerali. Pa kao što brojni ljudi na Badnjak ili Staru godinu (kao i pred vlastiti rođendan) donose euforične odluke o tome što će sve promijeniti na sebi, u svojim aktivnostima i okruženju u idućoj godini (obično počinjući od prvog u mjesecu ili od famoznog prvog idućeg ponedjeljka), tako mnogi “jutro poslije” počnu preispitivati vlastita ostvarenja, mogućnosti i ciljeve, ali i odnose s drugima, osobito s onima na koje su najupućeniji - bližnjima, s ljubavnim partner(ic)om, prijateljima i pouzdanicima, dobrim znancima uz koje ih vezuju hobiji ili zajedničko društvo, s koleg(ic)ama s kojima stjecajem okolnosti provode na poslu više vremena nego s vlastitom obitelji...
Upitna iskrenost
Kraj prosinca i prvi dani siječnja tako se (uz ostale “new year resolutions”) mogu pretvoriti i u vrijeme odluke o raskidu neke već rasklimane ljubavne veze ili nekih posustalih prijateljstava upitne iskrenosti. Kako u tim slučajevima postupiti i na koji način provesti takve odluke, koje se mogu pokazati ishitrenima ali i korisnima, o tome smo porazgovarali s dvoje znanstvenika zagrebačkog sveučilišta - s dr. sc. Andreom Vranić s Katedre za opću psihologiju Filozofskog fakulteta, te s njezinim iskusnijim kolegom prof. dr. Ivanom Šiberom, koji na Fakultetu političkih znanosti uz ostalo predaje socijalnu psihologiju. Za ovu temu, kao i za mnoge srodne, svakako je korisna i knjiga “Tkanje života” ugledne psihologinje Mirjane Krizmanić, čija uspješna prodaja pokazuje da hrvatska publika još zna cijeniti stvarnu kvalitetu, odnosno znanost pisanu popularno tako da bude pitka za čitanje a da ne potone u banalnost.
Važnu ulogu u razvoju mozga i njegovih funkcija, uz genetiku, igra i naše svakodnevno iskustvo, a najveći dio tog iskustva čine upravo naši društveni kontakti - poslovni suradnici, znanci, dobri prijatelji, obitelj... - te su i stoga zanimljiva neurobiološka istraživanja koja pokazuju kako međuljudski odnosi, odnosno naš doživljaj tih odnosa, mogu mijenjati naše neuropsihološke strukture, napominje dr. Vranić. Podsjeća da je u podlozi tih istraživanja ideja o plastičnosti mozga, tj. o našem mozgu kao složenom sustavu koji ima sposobnost prilagodbe i reorganizacije s obzirom na zbivanja u okolini - jednostavnije rečeno, naši socijalni kontakti s prijateljima, poznanicima i partnerima oblikuju i nas i naše buduće socijalne kontakte.
Odgovoran prema drugima
Čovjek je društveno biće koje u kontaktu s drugim društvenim bićima ostvaruje čitav niz svojih potreba, prvenstveno potrebu za sigurnošću, pripadanjem, ljubavlju, intimnosti, prijateljstvom, pa je stoga u namjeri da budemo odgovorni prema sebi, i da sebi omogućimo što kvalitetnije zadovoljenje tih važnih potreba, ključno biti odgovoran i prema drugim ljudima i odnosima koje s njima ostvarujemo, ističe Andrea Vranić i zaključuje da je u tome smislu preispitivanje nekih važnih životnih odnosa dobar prvi korak, posebice radi li se o odnosima koji “žuljaju”, odnosima u kojima se ne osjećate ugodno, sigurno, ili prepoznato, pa ako novogodišnji datum može pokrenuti to preispitivanje - tim bolje.
S navedenim je suglasan i dr. sc. Šiber, koji pritom upozorava kako s tako bitnim i prekretničkim odlukama ne bi trebalo prenagljivati u posljednjim minutama prethodne i prvima nove godine - za konačni intimni pravorijek o ponekoj osobnoj relaciji dobro je malo pričekati, prespavati, još jednom razmotriti tu odluku, jer emocionalno uzbuđenje koje prati ove blagdane i kalendarsku promjenu, kada je sve u povišenom tonu. pa makar i s pozitivnim predznakom, nije najsretnije vrijeme za hladno prosuđivanje.
Prijateljstvo dulje od ljubavi
- U svakom partnerskom odnosu - prijateljskom ili ljubavnom - koji podvrgnemo tako strogom preispitivanju nakon nataloženih sitnih ili bitnih nesporazuma i neugodnih iskustava, treba najprije nasamo pogledati prvo sebe i zapitati se je li doista sva krivnja na drugoj osobi, jer ako je to prijateljstvo trajalo određeno vrijeme, ono je postalo i dio naše ličnosti, pa razočaranje u druge ljude donekle odražava i razočaranje u same sebe, koje si često ne želimo priznati.
Ako sam imao prijatelja koji se nije dobro pokazao, nešto ni sa mnom nije bilo u redu - napominje profesor Šiber. Kaže da je i sam imao dva takva slučaja, i izražava uvjerenje da su prijateljstva, ma kako to ponekad neromantično zvučalo, trajnija i od ljubavi, jer se i ljubavna veza ima šanse održati ako barem djelomično preraste u pravo prijateljstvo, s obzirom na to da ljubavnički zanos između muškarca i žene, ili između dvojice muškaraca, odnosno dviju žena, s vremenom gubi ponešto od prvotnog poleta. Bez ljubavi je teško živjeti, a bogati smo koliko imamo stvarnih pravih prijatelja, pa se toga ne treba olako odricati i u tim odlukama zalijetati.
Ali istina je da su loša prijateljstva i lažne ljubavi gore od nikakvih, pa je onda bolje to potražiti s nekim drugim. No i u tome slučaju valjalo bi potruditi se izvesti taj raskid tako da se ne dokine buduća kulturna komunikacija s tim osobama kada ih susretnemo, a osobito ako na njih nailazimo svakodnevno -zaključuje dr. Šiber.
Najbolji poklon-povjerenje
Ovakve savjete dobronamjernih i vrhunskih hrvatskih psiholog(inj)a valja uzeti u obzir u prvim danima siječnja, i inače, prije nego što pribjegnemo “trikovima” kakvih nam obilje nude razni internetski i tiskani petparački priručnici, a među kojima, za ovu prigodu, evo samo dva: ako se želite “otresti” ljubavnog partnera, učinite je/ga ljubomornim ili ga/je zamorite vlastitom (makar i lažnom) ljubomorom. A želite li provjeriti nečije prijateljstvo, gurnite iskušavanu osobu u klopku da dođe u situaciju nekome tko vam je uistinu pouzdan da o vama ružno priča “iza leđa” ili odaje vaše tajne, pa ako položi taj test, time vam je darovan jedan od najboljih novogodišnjih poklona koje možete primiti.
‘Frenemy’ - ona vama ili pak vi njoj?
U dijadama, odnosima dviju osoba trajno i blisko upućenih jedna na drugu, osjetnije razlike u emocionalnosti, inteligenciji, obrazovanju, svjetonazoru, sustavu vrijednosti, ukusu ili navikama u početku se ne moraju činiti bitne, ali s vremenom nažalost ne nestaju, nego se često sve više nameću kao smetnja, jer dvije strane jedna drugu sve teže razumiju u različitim ulogama, jedan je od poučaka iz spomenute knjige dr. Krizmanić. Na taj se nadovezuje i drugi - da je odabir partnera za ljubav i(li) brak, ionako teži od izbora zanimanja ili posla, često stvar trenutka kad se puno srodnih ili komplementarnih osobina i sklonosti poklopi, a ta šansa može biti izgubljena zbog prolaznog raspoloženja ili neke treće osobe. I na kraju, prijateljstvo valja njegovati, jer kao što nama može smetati što se naš prijatelj(ica) više bavi sobom nego nama u uzajamnoj komunikaciji, samo se žali ili samo hvali, trebamo se preispitati postupamo li često i mi tako prema toj osobi.