Američki znanstvenici iz biotehnološke kompanije United Therapeutics postigli su novi rekord u ksenotransplantaciji, odnosno presađivanju organa među različitim vrstama. Jedan je babun tako s presađenim svinjskim srcem živio 945 dana.
Drugi babun, pak, dobio je svinjsku jetru koja mu je trajala 135 dana. Svinje, čiji su organi transplantirani, genetski su modificirane tako što im je umetnuto pet ljudskih gena.
Sve počelo još 1682.
Naime, babuni sa srcem i jetrom GM svinje tek su prva stepenica prema presađivanju svinjskih organa ljudima. “Naš je cilj stvoriti neograničenu zalihu organa za transplantaciju”, izjavila je za Technology Review Martine Rothblatt, utemeljiteljica kompanije United Therapeutics koja u sklopu svoje podružnice Revivicor u Blacksburgu u saveznoj državi Virginiji uzgaja GM svinje.
Bogata američka odvjetnica i aktivistica za prava transrodnih osoba, Martine Rothblatt priznaje da se problematikom transplantacije organa počela baviti zbog kćeri Jenesis koja boluje od rijetke i teške bolesti plućne arterijske hipertenzije.
Presađivanje životinjskih tkiva i organa ljudima već dugo je predmet interesa među znanstvenicima i liječnicima.
Tako je 1682. godine nizozemski kirurg Job Janszoon van Meekeren lubanju ruskog vojnika “nadogradio” komadom pseće kosti. Početkom 20. stoljeća francuski kirurg Mathieu Jaboulay pokušao je pacijentu s kroničnim zatajenjem bubrega presaditi svinjski bubreg, ali je operacija bila neuspješna zbog odbacivanja organa. Ništa manje uspješni nisu bili ni pokušaji ksenotransplantacije 1960-ih godina, a 1984. veliku pozornost privukao je slučaj Baby Fee. Toj je netom rođenoj djevojčici u Medicinskom centru u Loma Lindi u Kaliforniji presađeno babunovo srce, ali je nakon tri tjedna otkazalo. Žena kojoj je 1992. godine u Los Angelesu presađena svinjska jetra živjela je 34 sata, dok je indijski liječnik koji je 1996. pacijentu tranpslantirao svinjsko srce uhićen i optužen za ubojstvo.
Čuvena svinja Astrid
Da bi se spriječilo odbacivanje životinjskih organa, znanstvenici su početkom 1990-ih došli na ideju da ubace ljudske gene u svinje. Zbog sličnosti i kompatibilnosti njihovih organa s ljudskima, svinje se već dugo smatraju pogodnim davateljima za ksenotransplantaciju. Prva svinja s ljudskim genima zvala se Astrid, a došla je na svijet još 1992. na jednoj farmu u Cambridgeshireu, vlasništu biotehnološke kompanije Imutran. Ta je kompanija proizvela nekoliko desetaka GM svinja i najavila prve kliničke pokuse presađivanja svinjskog srca ljudima.
No, pod pritiskom pokreta za zaštitu životinja Imutran je zatvorio svoj istraživački centar u Velikoj Britaniji i preselio se u SAD. Sada, pak, primat ima Revivicor, čiji je cilj uzgojiti 1000 GM svinja godišnje.
Uključili se i kirurzi
- Dodajemo ljudske gene svinjama kako bismo mogli imati organe koji potiskuju imunološki odgovor čovjekova organizma umjesto da pacijentu dajemo goleme količine imunosupresiva - pojasnio je David Ayares, suosnivač Revivicora. Prema njegovim riječima, iduće godine nekima od svinja znanstvenici će dodati i osam gena.
Te genetske preinake učinit će svinjske organe kompatibilnijima s ljudskim tijelom, ali će životinje i dalje izgledati i ponašati se kao normalne svinje. Vodeći američki transplantacijski kirurzi već su se sastali s čelnim ljudima Revivicora kako bi sugerirali koje ljudske gene umetnuti u svinje. Među njma je bio i dr. Muhammad Mohiuddin, transplantacijski kirurg koji je već sudjelovao u operacijama presađivanja svinjskih srca u babune (koji su zadržali svoje srce). Mohiuddin uskoro planira u potpunosti zamijeniti babunovo srce svinjskim koje će imati sedam genetskih modifikacija.
- Ako prežive, tada bismo mogli početi razmatrati kliničke pokuse. Prvi primatelji svinjskog srca među ljudima mogli bi biti specijalni slučajevi, primjerice ljudi koji trebaju organ kao ‘most’ sve dok ne bude dostupno srce kompatibilnog davatelja - rekao je Mohiuddin.
Nova terapija i za dijabetes tipa 1
Novozelandska biotehnološka kompanija Living Cell Technologies (LCT) u sklopu kliničkog pokusa Diabecell uspješno je transplantirala stanice otočića iz gušterače GM svinja četrdesetak pacijenata u Rusiji, Argentini i Novom Zelandu koji pate od dijabetesa tipa 1.
Kompanija LCT svoje GM svinje uzgaja na otoku Auckland, 500 kilometara južno od Novog Zelanda, a idućih godina planira komercijalizirati tretman Diabecell u liječenju dijabetesa tipa 1. Mnogi znanstvenici smatraju da su ovi pokusi obećavajući te da bi se svinjsko tkivo, osim u tretmanu dijabetesa tipa 1, moglo koristiti i u liječenju Parkinsonove bolesti i sljepoće. Ipak, većina znanstvenika smatra da će do presađivanja cjelovitih svinjskih organa, poput srca, bubrega, jetre i pluća, na ljude proći još mnogo godina.