Po zadnjim otkrićima, liječenje nesanice kod ljudi koji pate od depresije može udvostručiti njihove izglede za potpuni oporavak. Ta spoznaja smatra se najznačajnijim napretkom u tretiranju depresije od pronalaska Prozaca 1987. godine.
Depresija je najčešći mentalni poremećaj, a više od polovice pacijenata također pati od nesanice. Studija američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje na temu odnosa spavanja i depresije procjenjuje učinak terapije razgovorom na nesanicu. Terapija je jeftina, razmjerno kratka i učinkovita. Izvješće Ryerson sveučilišta u Torontu otkriva da se 87 posto pacijenata - koji su se riješili nesanice tijekom četiri dvotjedne razgovorne seanse - u istom razdoblju također oslobodilo simptoma depresije, bez obzira na to jesu li za nju uzimali antidepresive ili placebo.
Rezultati se podudaraju s prethodnom studijom o nesanici na Stanfordu. Po riječima dr. Colleen E. Carney, vodeće autorice izvješća, "Način na koji se ta priča razvija, upućuje na to da ćemo terapiju usmjerenu na nesanicu morati uključiti u standardnu terapiju za depresiju".
Liječnicima je odavno poznato da su problemi sa spavanjem povezani s poremećajima raspoloženja. Tek nedavno su, međutim, počeli istraživati učinke istodobnog liječenja oba poremećaja. Lijekovi poput Prozaca pomažu mnogim ljudima, kao i terapija razgovorom, no kad se primjenjuju individualno, u maloj mjeri nadmašuju učinak placebo tableta.
Novi podaci potvrđuju da će povezivanje liječenja nesanice s antidepresivima značajno povećati postotak izlječenja. Do sada se smatralo da je poremećaj spavanja simptom depresije, koji nestaje s terapijom. Danas se zna da je odnos tih poremećaja dvosmjeran - da nesanica može prethoditi depresiji, prije negoli depresija nesanici.
Za tretiranje nesanice najčešće se primjenjuje tzv. higijena spavanja: redovno vježbanje, ali ne u kasnijim večernjim satima; izbjegavanje kave i alkohola navečer. Te zdrave navike nisu dovoljne. U terapiji razgovorom liječnik podučava pacijente određenim pravilima: pridržavanju redovitog vremena buđenja, ustajanju nakon buđenja, izbjegavanju jedenja, čitanja, gledanja televizije u krevetu, eliminiranju drijemanja preko dana.
Cilj je odvojiti vrijeme u krevetu samo za spavanje. Studija sa Stanforda pokazuje da se 60 posto pacijenata koji su kombinirali terapiju razgovorom s antidepresivima potpuno oslobodilo simptoma depresije, u usporedbi s 33 posto koji su kombinirali antidepresive i predočenu higijenu spavanja. U liječenju depresije ti nalazi otvaraju potpuno nove vidike.