Ako ste zabrinuti da ćete tijekom redovitog mjesečnog samopregleda dojki previdjeti neku sumnjivu kvržicu, onda je Breastlight pravo rješenje za vas.
Breastlight je gadget za samopregled dojki, a prodaje se po cijeni od oko 90 funti u lancu britanskih drogerija Boots. Izumio ga je dr. David Warmough, a razvila ga je privatna tvrtka PWB Health koja je za razvoj Breastlighta prošle godine dobila 165.000 funti potpore škotske vlade.
Veličine je električne četkice za zube, a emitira bezopasnu LED svjetlost. Samopregled dojki obavlja se u zamračenoj sobi tako da se uređajem prelazi ispod i po dojki. Osvijetljeno tkivo dojke crvene je boje tako da se može vidjeti mreža krvnih žila (one se pokazuju u crnoj boji). Potencijalni tumor ukazuje se kao tamna mrlja ili površina zakačena za krvne žile.
Od 2007. godine kada je uređaj razvijen, vođeno je nekoliko kliničkih pokusa. Studija u Sunderland City Hospital, čiji će rezultati biti objavljeni ove godine, pokazala je da je učinkovitost Breastlighta u otkrivanju tumora 67 posto. Usporedbe radi, mamografijom se u prosjeku otkrije između 60 i 85 posto tumora.
No, Breastlight ni u kom slučaju nije zamjena za mamografiju niti je uređaj koji bi trebalo koristiti u bolnicama. Gadget je namijenjen prije svega za samopregled dojki, pogotovo žena mlađih od 50 godina kod kojih se razvijaju agresivniji tumori nego u starijoj dobi.
Ne mora biti maligno
Anketa među 1000 korisnica Breastlighta 2008. godine pokazala je da se 80 posto njih osjeća mnogo sigurnije otkada umjesto samopregleda rukom koriste gadget. - Ja sam se tijekom samopregleda rukom uvijek osjećala konfuzno - ispričala je za londonski Telegraph Janette Shephard, 38-godišnja britanska kozmetičarka.
- Nakon tri mjeseca pomoću Breastlighta sam otkrila dvije tamne mrlje na desnoj dojci. No, nisam se uspaničila. Bila sam svjesna da u slučaju da se to pokaže malignim, imam dobre šanse jer sam rano detektirala - ispričala je Janette koja je zatim otišla u bolnicu na pregled. Detaljne su pretrage, uključujući ultrazvuk i mamografiju, pokazale da ima dvije benigne ciste.
Kritičari Breastlighta ističu da se Janette Shepard nepotrebno uznemirila te da uređaj za samopregled potiče zabrinutost i strah kod žena.
Malo za, malo protiv
Stoga je nevladina udruga Scottish Breast Cancer Campaign zatražila od drogerija Boots da uređaj povuku iz prodaje. Liječnici su, pak, podijeljeni. Dr. Lesley Walker, direktorica za informacije o tumorima u Cancer Research, smatra da se žene ne bi trebale previše oslanjati na informacije dobivene pomoću Breastlighta. - Apostoji opasnost da bi korištenje uređaja kod nekih žena moglo samo povećati razinu tjeskobe. Kod drugih bi, pak, moglo stvoriti lažni osjećaj sigurnosti - izjavila je dr. Walker.
Međutim, radiologinja dr. Sarah Burnett iz Bolnice Kralj Edvard VII. u Londonu, koja je i sama bolovala od raka dojke, smatra je Breastlight koristan za samopregled.
- Ako možete otkriti nešto prije nego to uopće napipate kao kvržicu, to je dobro. Mislim da uređaj kod maloga broja žena izaziva zabrinutost. Naravno, žene se ne bi trebale oslanjati samo na Breastlight koji je samo dodatni uređaj tijekom mjesečnog pregleda dojki - zaključila je dr. Burnett.
Dr. Ilona SuŠac: Tko će tumačiti rezultate?
Otkrivanje tumora primjenom crvenog svjetla koje detektira krvne žile u dojci dobro je zamišljeno, ali odmah se otvaraju pitanja: koliki tumor je moguće otkriti, ovisi li detekcija patološke vaskularizacije o veličini dojke i dubini na kojoj je tumor, te kako razlikovati vaskularizaciju dobroćudnog od zloćudnog tumora. Otvara se pitanje što s lažno pozitivnim i lažno negativnim rezultatima. Tko će tumačiti rezultate samopregleda, pacijent ili liječnik? Ima li ova metoda detekcije raka dostatno veliku učinkovitost, pokazat će se tijekom vremena pod uvjetom da se primjenjuje uz standardne metode pregleda dojke.
Dr. sc. Donatella Verbanac: Sretna slučajnost pomaže znanosti
Čitav siječanjski broj časopisa The Biochemist, glasila Britanskog biokemijskog društva, posvećen je slučajnostima (serendipity) u znanosti koje su dovele do revolucionarnih izuma. Ta je tema inače česta u znanstvenim krugovima, a govori o fenomenu slučajnog otkrića, sretnih okolnosti koje su pridonijele revolucionarnim spoznajama.
Posljedica toga bilo je novo otkriće ili razumijevanje pojedinih do tada neobjašnjivih činjenica. U Biochemistu se govori o otkrićima u područjima od astronomije do kemije, iz meteorologije do biologije mora, od spektroskopije do pronalaska mikrovalne pećnice, od X-zraka do Viagre.
Tijekom posljednjih nekoliko godina sve je veći interes u znanstvenim krugovima za “serendipity”, što znači da sreća uvelike potpomaže velika otkrića. Priče koje opisuju taj znanstveni fenomen uvijek su zanimljive. Međutim, treba istaknuti da i sama slučajnost, “serendipity”, iziskuje poznavanje područja jer samo pravi stručnjaci mogu prepoznati ono revolucionarno u “neočekivanoj slučajnosti”.
Louis Pasteur, čija vlastita karijera uključuje “serendipity”, jer je slučajno otkrio da oslabljeni mikrobi mogu biti korisni za cijepljenje, mudro je primijetio: “Kada se promatra slučajno otkriće, vjerojatnost prepoznavanja genijalnog u toj slučajnosti moguće je samo umu koji je za to spreman”. Posebno je intrigantno područje istraživanja karcinoma za koje se vezuju brojna “slučajna” otkrića.
Tako je ispitujući 1960. godine efekt električne struje na rast bakterija, Barnett Rosenberg slučajno otkrio da bakterije koje su bile u otopini između dviju platinskih elektroda nastavljaju rasti u obliku dugačkih filamenata, ali da se više ne dijele. To je ukazalo na postojanje nečega u eksperimentu što nije ubijalo, ali je inhibiralo diobu stanica.
Od tuda je krenuo interes za spojeve platine i njene komplekse. Vrlo brzo ta se klasa spojeva definirala kao nova serija citostatika. Još i danas su slični kompleksi s platinom, lijekovi koji se uspješno primjenjuju u liječenju nekih oblika raka. Lance Armstrong, poznati biciklistički as, kada je obolio od karcinoma testisa, uspječno se izliječio upravo lijekovima koji sadrže ovaj jedinstveni metal - platinu.