RADIOCHIRURGIJA U SVETOJ NEDJELJI

VISOKA TEHNOLOGIJA U BORBI PROTIV TUMORA Koliko su uspješni i koliko košta liječenje?

Neja Markičević / Hanza Media

 

“Želite vidjeti kako to izgleda kad mi ‘operiramo’?”

“Naravno!”, odgovaramo uzbuđeno.

Pokretnim stepenicama nekadašnjeg shopping centra Hoto Villa u Svetoj Nedelji s prvog kata spuštamo se na -1 etažu.

Ulazimo u prostoriju koju oni nazivaju bunker. Tu se nalazi dugački stol na kojem su računala. Za njim sjede žena i muškarac. Na prvu podsjeća na ured informatičara, ali s ružičastim zidovima.

Slika koju smo zamislili u glavi; užurbani kirurg kojeg sestre odijevaju u sterilno odijelo, anesteziolog, instrumentarka, tupferi, skalpel, stezaljke, usisavač za krv i sve ostalo što gledamo u filmovima sad je potpuno drukčije.

“Gdje je kirurg? Pacijent?”, zbunjeno pitamo.

Eto, kirurzi su vam za stolom, a pacijent se otišao presvući pa će otići kod Debele Berte - smijući se odgovara ravnatelj prof. dr. Dragan Schwarz.

Tek sad nam ništa nije jasno. Tko je ta Berta?

Berta je naš stroj, sastavni dio tima - zagonetno se smije Schwarz i dodaje: “Polako, sve ćete shvatiti kad vidite”. U tom trenu žena za kompjutorskim stolom pali interfon i obraća se pacijentu u susjednoj prostoriji:

“Sada kad ste se opustili, udahnite.”

Objašnjava nam da će tom pacijentu ukloniti tri metastaze na plućima.

“Bravo. Sad nastavite disati”, ponovo mu se obraća. To će mu ponoviti još sedam ili osam puta.

“Eto, gospodine, gotovi smo. Obucite se i dođite”, kaže na kraju liječnica.

Klizna vrata tiho se pomaknu u stranu, pacijent izlazi zbunjen.

“To je to? Već smo gotovi?”, začuđeno pita.

“Da, to je to. Jeste dobro, je l’ Vas nešto boli?”, pitaju ga.

“Pa kad već pitate, malo su me zaboljela leđa, onaj stol na kojem sam ležao poprilično je neudoban”, kaže i nasmije se. Požalio se na neudobnost, a u 15 minuta riješio je problem o kojem mu ovisi život. Zahvali i pita gdje da plati parking na odlasku.

“Čekajte, on ne ostaje na promatranju?”, pitamo.

Gamma nož

“Ne. Ide kući”, smireno odgovaraju.

Ovako to, dakle, izgleda kad “operiraju” u Radiochirurgiji Zagreb. Pacijent dođe, sjedne u Debelu Bertu i za par minuta uništi zloćudne stanice u svojem tijelu.

Klinika je s radom počela u siječnju ove godine, ali od ideje do realizacije i otvaranja prošlo je punih pet godina. Investicija je bila ogromna, ali danas se već mogu pohvaliti stotinama spašenih života.

“Eto, sad ste vidjeli kako to izgleda. Priznajte da smo samo razgovarali da ne biste uspjeli shvatiti kako funkcionira radiokirurgija”, pita ravnatelj i kaže da će nam ozbiljno objasniti kako sve funkcionira.

Zagreb, 050917. Novootvorena poliklinika Radiochirurgia Zagreb, privatna je poliklinika koja se bavi dijagnostikom i lijecenjem karcinoma. Nalazi se u Svetoj Nedjelji u sklopu Hoto vila. Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / Hanza Media
 

Ono što smatraju svojom najvećom posebnošću jest činjenica da su uspjeli napraviti transfer visoke tehnologije, odnosno jedne nove grane kirurške metode, a to je radiokirurgija za cijelo tijelo. Iako jedini posjeduju Varian EDGE radiokirurški sustav (koji od milja zovu Debela Berta), ravnatelj Schwarz kaže kako je radiokirurški uređaj u Hrvatskoj prisutan već 14 godina, i to na KBC-u Zagreb (Rebro).

“Riječ je o gamma nožu, no on se koristi samo za glavu/mozak, dok je uređaj koji mi posjedujemo namijenjen za cijelo tijelo. Osim toga, razlika je u tome što nema klasičnog zračenja, već se bazira na elektronskom ubrzanju”, pojašnjava Schwarz.

Dakle, s razvojem tehnologije sve se usavršavalo: od razvoja računalne tehnologije, softverske tehnologije pa sve do načina razmišljanja.

Ono što ovu polikliniku čini posebnom i jedinstvenom u ovom dijelu Europe jest linearni akcelerator Varian EDGE, radiokirurški sustav koji predstavlja evoluciju u načinu pružanja napredne radiokirurgije.

“Uz ovaj uređaj zadnje generacije u mogućnosti smo tretirati tumore i u drugim organima osim u mozgu. Riječ je o pokretnim organima kao što su pluća, jetra, prostata...”, kaže Schwarz. No što ova metoda znači za pacijenta? Plastično rečeno, operaciju bez noža, krvi, postoperativnih bolova, antibiotika, mogućih komplikacija. Prof. Schwarz kaže da nije tako jednostavno laički objasniti o čemu je točno riječ.

Ambulantni uvjeti

“Pokušat ćemo ovako objasniti: Za pacijenta to znači da se rade kirurške metode, odnosno ablativne metode uporabom fotonskog zračenja koje ne zahtijevaju klasičan operativni zahvat”, kaže Schwarz.

Važno je naglasiti kako nema opće anestezije, a sve se događa u ambulantnim uvjetima, a pacijent nakon tretmana ide kući.

Dakle, kad čujemo riječ radiokirurgija, očekujemo i podrazumijevamo da kirurgija uključuje operaciju. Ipak, ovdje nije riječ o klasičnoj operaciji.

Operacija podrazumijeva nož, ali taj nož se na kraju krajeva tijekom vremena mijenjao. Tako da imamo skalpel kao klasičan nož, ultrazvučni nož, laserski nož, krion nož, elektrokutor nož i, evo, sad imamo i radionož.

Iako poliklinika radi tek osam mjeseci, pacijenata imaju mnogo. Nažalost, reći će u Radiochirurgiji. Ali to je gorka istina. Mnogo ljudi boluje od ove opake bolesti, ali kad se nekoga izliječi ili mu se produlji život, liječnicima je dovoljna satisfakcija.

“Točan broj pregleda ne bih znao napamet, ali riječ je o više stotina. Samih radiokirurških zahvata imali smo oko 125. Osim toga je radioterapijskih oko 45. Te brojke su oko 50 posto popunjenosti naših kapaciteta. Mogu reći da smo time zadovoljni jer smo ipak novi na tržištu - kaže Schwarz.

Svi znamo da su liste čekanja na radiološke preglede poprilično duge. Njihovi uređaji su daleko napredniji. Među ostalim, imaju 3 Tesla magnet koji je prilagođen za onkološke pacijente. Takav uređaj u Zagrebu postoji još samo na Šalati.

“Imamo i CT koji u jednom posebnom modelu rada ima 384 sloja, koji interventni CT i služi za skrining, što znači da je ultraniske doze zračenja”, pojašnjavaju u Poliklinici.

Znači, to je drugačija oprema od one u javnom sektoru, a to je ono što njima treba da bi radili radiokirurške zahvate.

Tako uz jedan vrlo moderan ultrazvučni aparat, koji je inače fuzijskog tipa i koji kod pregleda koristi i sliku napravljenu na magnetu kako bi se postigla maksimalna preciznost. U poliklinici se radi i posebno uzimanje uzorka tkiva (npr. jetra) na stereotaksičnu navigaciju.

Napredne pretrage

“Oprema je prije svega složena za radiokirurške zahvate. Ali mi je koristimo i za napredne dijagnostičke pretrage u smislu multiparametrijskih snimanja dojke, prostate, rektuma, znači nekih vrlo naprednih perfuzijskih snimanja”, kaže Schwarz.

Tu su i kontrastna snimanja pod ultrazvukom. Pokušavaju, kažu u Radiochirurgiji, raditi pretrage koje su inače složenije za javno zdravstvo.

Složenije su u smislu da je javni sektor opterećen velikim priljevom pacijenata, a za jedan takav multiparametrijski magnet ili perfuzijske pretrage treba vremena. Ovdje nisu opterećeni brojem pacijenata pa si to mogu priuštiti.

Važno je naglasiti ne rade šuplje organe; tipa debelo i tanko crijevo ili želudac. Međutim, rade na metastatskim promjenama koje se rješavaju nakon operacija.

Zagreb, 050917. Novootvorena poliklinika Radiochirurgia Zagreb, privatna je poliklinika koja se bavi dijagnostikom i lijecenjem karcinoma. Nalazi se u Svetoj Nedjelji u sklopu Hoto vila. Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / Hanza Media
 

O tome da su već prepoznati govori i činjenica da dio kolega iz javnog sektora svoje pacijente upućuje njima. To se događa kada se tumori nalaze na mjestima koji nisu operabilni ili kada su metastaze još premale da bi se uklonile klasičnim kirurškim metodama.

“Mi se ne izjednačavamo s velikim klinikama, KBC-ovima, jer mi radimo jedan uski segment koji je specifičan. Dakle, bavimo se uskim dijelom kirurgije. Taj dio možemo, pak, bolje odraditi jer samo mi imamo tu tehnologiju”, kaže Schwarz.

Ono čime se ponose je vrhunski kadar, stručni liječnici. Riječ je o ljudima koji su uvijek bili zainteresirani za primjenu nove tehnologije i modernog načina rada. No završena medicina i specijalizacija nije bila dovoljna da bi se dobio posao u Radiochirurgiji.

Svi oni koji tamo imaju stalni radni odnos morali su ići na edukacije, od najboljih europskih preko američkih klinika. Za rad su trebali certificiranje.

“S druge strane, dio liječnika direktno je vezan uz ustanove s kojima surađujemo i u stalnom smo kontaktu. Mi smo mala ustanova i ne možemo imati baš sve subspecijalizacije, zato imamo određeni broj zaposlenika koji po zakonskoj regulativi imaju mogućnost i pravo rada izvan svojeg regularnog radnog vremena i oni svi dobivaju odobrenje u svojoj matičnoj klinici. To je nešto što je dobro i za njih i za nas”, napominje ravnatelj i dodaje da samo velike klinike mogu imati sav kadar.

Različiti protokoli

No što je zapravo radiokirurgija?

“To su foton zrake koje prolaze kroz tijelo, ali nikada pod istim kutem dva puta i u jednoj točci gdje se spajaju. Tada se dobije tolika količina zračenja koja uništava tkivo. I zato dolazi do ablacije, odnosno odumiranja tkiva”, kaže Schwarz i dalje pojašnjava: “Ako damo dozu od 20 greja, šanse da tumor preživi su 10 na -12. I to je nešto što je osnova radiokirurgije”.

Tu nema znanstvene fantastike, riječ je o grani medicine koja je zasnovana na dokazima. Cijeli postupak traje maksimalno 30 minuta. Naravno, sve ovisi o veličini ili poziciji tumora.

Cijeli postupak bazira se na fotonskom zračenju koje radi na destrukciji stanica. Zahtijeva nevjerojatnu preciznost kako se ne bi oštetilo zdravo tkivo.

“Naravno preporučamo kod odeđenih pacijenata da se radi kombinacija radiokirurgije i kemoterapije i imunoterapije. I zato imamo različite protokole koji se koriste. Primjerice, dojke ne radimo jer one su pogodne za klasične operativne zahvate. Mi zračimo poslije zahvata, ali radimo jednu od najkvalitetnijih dijagnostika za dojku. Sve se to odrađuje na multiparametrijskom magnet koji ima visoku osjetljivost”, pojašnjava ravnatelj.

Radiochirurgia je privatna poliklinika i svi hrvatski pacijenti, žele li se ondje liječiti, moraju to sami platiti. Primjerice, cijena magneta dojki je 2226 kuna, a daje više od 90 posto točnosti nalaza.

Zagreb, 050917. Novootvorena poliklinika Radiochirurgia Zagreb, privatna je poliklinika koja se bavi dijagnostikom i lijecenjem karcinoma. Nalazi se u Svetoj Nedjelji u sklopu Hoto vila. Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / Hanza Media
 

Što se tiče pluća, snimak traje četiri sekunde. Vidljive su i najmanje promjene, od nekoliko milimetara, i zaista može na vrijeme otkriti zloćudne promjene. Cijena je 1600 kuna. Toliko pušači, kao rizična skupina, potroše u nekoliko mjeseci na duhan.

Što se tiče same radiokirurgije, cijene su individualne i ovise o veličini tumora, broju metastaza i ostalim parametrima. No neka prosječna cijena bila bi oko 10 tisuća eura.

“Ta cijena uključuje sve, od prvog do zadnjeg pregleda i svih postupaka”, kaže Schwarz. U polikliniku osim hrvatskih pacijenata dolaze i stranci. Primjerice, osiguranje u Crnoj Gori pokriva ako postoje indikacije i liječenje u Radiochirurgiji.

“Osim vrhunske zdravstvene usluge jamčimo privatnost. Naime, jasno je da su ljudi kada obole osjetljivi, možda ne žele da svi znaju da su bolesni. Oni koji to žele mogu čak ući na tajni ulaz”, kaže nam ravnatelj. Naravno, svjesni su da živimo u Hrvatskoj i da si velik broj pacijenata ne može priuštiti dolazak u njihovu polikliniku.

“Znate, kada radite ovakav posao nije vam lako biti svjestan da nekome možete pomoći, a on nema novca za postupak. Mi smo otvoreni prema HZZO-u i nadamo se suradnji jer bismo na taj način bili dostupni svima kojima realno možemo pomoći”, napominje Schwarz.

Radiochirurgia Zagreb prva u Hrvatskoj i široj regiji nudi i tzv. screening ili probir - pregled koji omogućava rano otkrivanje raka pluća putem vrhunskog CT uređaja uz minimalnu dozu zračenja. Poliklinika nudi i druge preglede za rano otkrivanje karcinoma, poput magnetne rezonance dojke i virtualne kolonoskopije. Osim toga, u poliklinici je moguće pratiti učinak kemoterapije, moguće je navođeno uzimanje uzoraka te kompjutorski potpomognuta dijagnostika. Također, usluge poliklinike planiraju se staviti na tržište državnog i privatnog osiguranja na cijelom prostoru jugoistoka Europe.

Ukupna vrijednost investicije koja je uložena jest 10 milijuna eura i realizirana je iz privatnih izvora uz financiranje HBOR-a i Unicredit leasinga te uz HAMAG Bicro jamstva.

Početna faza

Sama lokacija dugo se tražila. Dvije su bile gotovo dogovorene, ali su iz tehničkih razloga propale. Na kraju su se odlučili za Svetu Nedelju. U 15-godišnji najam uzeli su pola kata Hoto centra i prostoriju u podrumu.

“Ovo što sad imamo je zapravo početna faza. Trenutno radimo na operacijskom traktu za klasične operacije, zatim za laparoskopske, hibridnu kirurgiju”, priča ravnatelj.

Kao poseban pothvat ističe gradnju bunkera koji je sagrađen od tisuću tona armiranog betona. Naime, zbog zračenja zidovi moraju biti široki dva metra. Takvi su propisi, kažu nam. No realno uređaj gađa toliko precizno i u točku koju su oni odredili tako da opasnosti od zračenja zapravo i nema.

Kvarova uređaja nema, a i ne očekuju ih. Kako je riječ o vrhunskoj tehnologiji, gotovo sve se rješava online. Sama testna faza trajala je mjesecima. Čak se radio test s bazenom u kojem plutaju senzori u svim smjerovima, a uređaju je bio zadatak gađati ih dok ih sve bez pogreške ne pogodi.

“Tu se radi o 22 tisuće točaka koje u prostoru ta mašina prati u realnom vremenu u milisekundama. To je samo jedan sustav pozicioniranja. Dakle, on za svaku točku u tijelu ima 22 tisuće pokazatelja kako bismo znali da je pacijent isto namješten kao na rengenu. Ima čak jastuk koji je u obliku pacijentova tijela da lakše pozicionira u startu”, pojašnjava ravnatelj. Tu su, za određene pacijente, i mali odašiljači, tri GPS-a koji se ugrađuju u tumor koji, pak, prati poseban uređaj.

Neja Markičević / Hanza Media
 

O mogućem zračenju zdravog tkiva, kažu nam, nema govora. Stroj je tako baždaren da dozvoljava pomicanje pacijenta od samo 2 milimetra, a kad izađe iz tih okvira, automatski se gasi. “Ne želimo da se nešto pogrešno shvati. Mi nismo svemogući! To znači da mi ubijemo tumor ili metastazu, ali ne možemo utjecati na to hoće li se tumor negdje širiti”, naglašava Schwarz i zaključuje kako za razliku od klasične kirurgije, u kojoj se odmah odstrani tumor, ovdje se ozrači i u roku od četiri ili šest mjeseci potpuno nestane.

Rezultati Radiochirurgije su već na prvi pogled vidljivi tako da su se pojedini tumori ili metastaze u samo četiri mjeseca smanjili i za 80 posto. Nakon šest mjeseci ti tumori postali su ožiljkasto tkivo. Obavljen je čitav niz operacija koje su prvi put obavljene na ovim prostorima, kao što je radiokirurgija prostate, jetre, gušterače te čak 14 metastaza na plućima, što je u klasičnoj kirurgiji nemoguće operirati.

ELIPSO

Izdvajamo