KAKVA MATEMATIKA

ESEJ NAJVEĆEG SVEMIRSKOG VIZIONARA Može li Elon Musk doista do 2024. na Mars poslati ljude i po putniku potrošiti samo 200.000 američkih dolara?

 REUTERS

Povijest se račva u dva smjera. Jedan je put da zauvijek ostanemo na Zemlji gdje ćemo naposljetku izumrijeti. Nemam neko neposredno proročanstvo sudnjeg dana, ali naposljetku, kako nas povijest uči, takav će se događaj zbiti. Alternativa je da postanemo civilizacija koja putuje svemirom i multiplanetarna vrsta, što je, nadam se da se slažete, pravi put, napisao je u svom eseju “Making Humans a Multi-Planetary Species” Elon Musk, vlasnik kompanije SpaceX. Svoju viziju osvajanja Marsa taj je milijarder i svemirski entuzijast izložio krajem listopada 2016. godine na 67. međunarodnom astronautskom kongresu u meksičkom gradu Guadalajari.

No, nedavno je Muskov članak objavio časopis New Space te će se do 5. srpnja moći slobodno preuzimati s web stranice toga časopisa.

- Objavljivanje ovog rada pruža ne samo mogućnost da zajednici ljudi, koja bi putovala svemirom, pruži priliku da viziju SpaceX pročitaju u tisku sa svim grafikonima, nego služi i kao vrijedna arhivska referenca za buduće studije i planiranja - pojasnio je Scott Hubbard, glavni urednik New Spacea, razloge zbog kojih je uredništvo odlučilo Muskov esej na neko vrijeme učiniti dostupnim za preuzimanje svim zainteresiranim ljudima diljem svijeta.

Zlatni dodir

Rođen prije 46 godina u Pretoriji, Elon Musk je najveći svemirski vizionar današnjice. No, on je i izvanredan poduzetnik, čovjek sa zlatnim dodirom kralja Mide jer svaki posao kojega se lati, pretvara u unosan, na stotine milijuna dolara vrijedan uspjeh. Njegovo se bogatstvo procjenjuje na oko 14 milijardi dolara, što ga svrstava na 80. mjesto liste najbogatijih ljudi na svijetu prema izboru magazina Forbes. Musk je utemeljitelj kompanije PayPal za novčane usluge putem interneta te Tesla Motors koja proizvodi električne automobile. No, kako bi ostvario svoj dječački san o letu na Mars, Musk je 2002. godine utemeljio kompaniju SpaceX.

- U 2002. godini SpaceX se temeljno sastojao od tepiha i mariachi banda. To je bilo to. Mislio sam da imamo deset posto šanse napraviti bilo što, čak i lansirati raketu u orbitu, a kamoli ozbiljno razmatrati Mars - prisjetio se Musk prvih dana kompanije SpaceX koja danas zapošljava 4000 ljudi. No, već prvih godina postojanja SpaceX je postao neizbježan partner američke svemirske agencije NASA koja se na početku 21. stoljeća morala suočiti s činjenicom da se ne živi od stare slave.

Kada je 1. veljače 2003. godine prilikom povratka na Zemlju eksplodirao shuttle Columbia i odveo u smrt sedmero astronauta, uvelike se raspravljalo o budućnosti američkog svemirskog programa. Državna svemirska agencija trebala je partnere među privatnim poduzetnicima. I to ne bilo kakvima, nego onima koji imaju viziju. NASA-i je bio nužan Elon Musk te je 2006. godine s njim sklopila 278 milijuna dolara vrijedan sporazum kako bi, tijekom tri lansiranja, dokazao da je njegova raketa Falcon 9 sposobna za višekratnu uporabu. Naime, većina raketa danas se koristi jednom, što je jako skupo, pa SpaceX i konkurentske kompanije poput Blue Origina razvijaju rakete za višekratnu uporabu. Zatim je Musk 2008. godine potpisao 1,6 milijardi dolara vrijedan ugovor o prijevozu tereta kapsulom Dragon na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). NASA je zatim sa SpaceX 2014. godine potpisala novi ugovor vrijedan 2,6 milijardi dolara o prijevozu astronauta na ISS, što je posao koji je dotad obavljao ruski Sojuz po cijeni od 71 milijun dolara po astronautu.

- NASA se udala za Elona. Nema više načina da preživi bez njega, zaglavili su zajedno - ustvrdio je jednom prilikom Jim Cantrell, bivši Muskov savjetnik.

Falcon 9 je nekoliko puta uspješno testiran, ali bilo je i neuspješnih pokušaja, primjerice prošle godine kad je raketa eksplodirala prilikom lansiranja. No, SpaceX namjerava 2018. godine lansirati Falcon Heavy, najmoćniju raketu na svijetu, a zatim razvijati “superraketu” za Mars. Kada je 2012. godine kapsula Dragon na ISS prevezla teret, ušla je u povijest kao prvi privatni svemirski brod koji je obavio taj posao. U međuvremenu je razvijena i letjelica Dragon 2 za prijevoz četiri astronauta, koja u slučaju potrebe može primiti sedam osoba. Musk očekuje da će krajem 2018. godine Dragon 2 na ISS prevesti američke astronaute. SpaceX sada razvija i Red Dragon (Crveni zmaj).

- Musk je mislio kapsulu Red Dragon poslati na Mars iduće godine, ali je to prolongirao za 2020. godinu. Dakle, za tri godine će svojom raketom uputiti letjelicu prema Marsu. Ta letjelica može nositi barem dvije tone tereta, a NASA će imati mogućnost poslati što želi. Nikad se tolika masa nije spustila na Mars pa će spuštanje Red Dragona biti važna demonstracija Muskove kapsule. I NASA-i je to važno iskustvo pa će Musku pružiti podršku svojim antenama, ali i uslugama svojih stručnjaka koji će biti konzultanti - rekao je Ante Radonić, poznati komentator svemirskih letova.

- Red Dragon je modificirana letjelica Dragon 2. Iduće godine letjelica Dragon 2 trebala bi početi voziti ljude u orbitu oko Zemlje. Ta se letjelica čak može spustiti na Zemlju bez padobrana jer ima tako snažne motore. S jedne strane, motori su napravljeni tako da mogu kapsulu spasiti u slučaju havarije na raketi. S druge strane, motori mogu spustiti kapsulu bez padobrana. Ti motori bit će iskorišteni za let na Mars - dodao je Radonić. Naš sugovornik smatra da su neki od Muskovih planova realni, a neki previše optimistični.

- Musk je osnovao SpaceX jer želi ići na Mars, i to je ideja koja ga vodi. Pokazao je da jedino takva tvrtka koja ima jasan cilj, nametnut gotovo kao ideologiju, može napraviti velike stvari. Musk je sposoban kao inženjer, organizator, s marketinške strane, vizionar, sve je to u njemu. Fascinantno je na koliko polja radi i kako može biti usmjeren. SpaceX radi sam raketne motore i raketu, za razliku od NASA-e koja za takve poslove raspisuje natječaje. Musk ide na tehnologiju koja je već razvijena ili je u razvoju. Za njegovu veliku raketu spremnik će biti u potpunosti napravljen od ugljikovih vlakana. Taj njegov spremnik se u prvim testovima pokazao u redu i uvjeren sam da Musk može razviti veliku raketu i svemirski brod za Mars kako to najavljuje - objasnio je Radonić koji, međutim, dvoji oko najave rokova za let na Mars.

- Musk je prije spominjao let na Mars s ljudskom posadom već 2023. ili 2024. godine, što je jako preuranjeno. Najavljuje da bi veliku raketu i svemirski brod mogao napraviti u roku od deset godina. To je možda moguće ako se ne pojave nikakvi problemi, ali oni se uvijek pojave: i financijski i tehnički ili se dogodi neka nesreća pa je potrebna istraga te se rokovi produlje. Musk uvijek daje preoptimističan rok. Kada bi sve išlo glatko, moglo bi se oko 2030. poslati prve ljude na Mars. No, ti bi ljudi bili ovisni o rezervama koje će se slati sa Zemlje - istaknuo je Radonić.

Muskova matematika

U svom eseju Elon Musk iznosi i procjene troškova prijevoza ljudi do Marsa.

- Slanje jednog čovjeka na Mars klasičnim načinom koštalo bi deset milijardi dolara. No, Muskova je računica jako optimizirana. On je zamislio smanjiti troškove leta po osobi do 200.000 dolara, što je cijena obične kuće u Americi. Drugim riječima, ideja je da čovjek može prodati kuću i tim novcem otići na Mars. No, smatram da je Musk strahovito pretjerao u toj cijeni jer čovjek mora imati skafander, a tu su i trošak hrane, sustava za održavanje života tijekom leta itd. Sve to je teško staviti u 200.000 dolara - smatra Ante Radonić.

Ipak, svemirski brod kojim će ljudi ići na Mars zamišljen je mnogo ambicioznije, tako da u prvoj turi može povesti 100 do 200 ljudi.

- Prva svemirska letjelica na Mars zvat će se Zlatno srce (The Heart of Gold), prema brodu iz kultne knjige ‘Vodič za autostopere kroz galaksiju’ Douglasa Adamsa - najavio je Elon Musk.

Jedan od najvećih problema leta na Mars je sigurnost ljudi zbog svemirskog zračenja, visokoenergetskih čestica koje oštećuju DNK. Ta oštećenja mogu dovesti do razvoja tumora, slabljenja imunološkog sustava i oštećenja mozga.

- Radijacija jest problem, ali nitko ne smatra da bi to moglo zaustaviti let na Mars. Iznenadne erupcije na Suncu mogle bi ugroziti ljude. U tom se slučaju može napraviti manja komora unutar svemirskog broda u kojoj bi se ljudi mogli zaštititi dok ne prođe opasnost. U prosjeku to nije strašno ako se ide na put od Zemlje do Marsa, a to putovanje traje oko šest mjeseci. No, za dulji boravak na Marsu ljudi trebaju biti u prostorijama ispod površine kako bi bili zaštićeni od svemirskih zraka koje su jako prodorne - naglasio je Radonić.

Simuliranje uvjeta

Kada je u jesen 2016. godine u Guadalajari iznio svoju viziju čovječanstva kao međuplanetarne vrste, Elon Musk se osvrnuo i na stvaranje samoodržive kolonije od oko milijun ljudi na Marsu. Prema njegovu mišljenju, ta bi kolonija mogla biti oformljena za 40 do 100 godina.

Od trenutka kad tijelo izložimo svemirskom okolišu, izlažemo ga potpuno novim izazovima, što rezultira promjenama u prokrvljenosti i radu mozga, živčanog sustava i osjetila, krvožilnog sustava i srca, mišića, kostiju, imunološkog sustava itd. Da bi ljudi preživjeli put i boravak na Marsu, potrebno je simulirati zemaljske okolišne uvjete unutar svemirskog broda i površinskih nastambi. No, utemeljenje ljudske kolonije potpuno je drukčiji koncept od istraživačkih misija te zahtijeva dugoročno rješavanje zasad još vrlo složenih tehničkih izazova bez kojih je nemoguće održavanje kolonije. Ti izazovi uključuju održivu proizvodnju zraka, goriva, električne energije, hrane te zaštite od zračenja, i to za rastući broj ljudi

- Mislim da je Musk prevelik idealist kada govori o ljudskoj koloniji na Marsu. On govori o samoodrživom gradu s milijun ljudi. Mislim da poslati milijun ljudi na Mars u ovom stoljeću nije moguće. On planira poslati 200 ljudi na Mars u jednom brodu, znači to je 5000 velikih brodova. Možda Musk može napraviti logistiku, raketu i svemirski brod, ali netko drugi treba plaćati sve što je potrebno na Marsu: za postrojenja, rad, građevine itd. Ne vidim tko bi to mogao financirati - ustvrdio je Ante Radonić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2024 00:15