ZAGREB - Bebe rođene u Hrvatskoj 2011. godine živjet će u prosjeku šest godina dulje nego roditelji te oko 15 godina dulje nego njihovi djed i baka.
Žene dugovječnije
Nadalje, više od polovice beba koje će se roditi ove godine proslavit će stoti rođendan. Generacija 2011. godine bit će ne samo dugovječnija nego i obrazovanija od njihovih roditelja, ali će i raditi pet godina dulje.
To su samo neke od naznaka trendova koji se daju iščitati iz statistika koje podastiru Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), UN i Eurostat.
Statistike pokazuju da u trendu porasta dugovječnosti stanovništva Hrvatska slijedi Zapad, pa se tako životni vijek u našoj zemlji u posljednjih 80 godina produljio za 30 godina. Prema podacima UN-a, očekivani životni vijek u Hrvatskoj sada iznosi 77 godina, odnosno 80 za žene i 74 godine za muškarce.
Više obrazovanih
Najdugovječniji u svijetu su Japanci čiji se očekivani životni vijek procjenjuje na 86,9 godina, dok u Europi prednjače Švicarci čiji očekivani životni vijek iznosi oko 82,4 godine.
U skladu s porastom životnog vijeka raste i dob kada se Hrvatice odučuju za majčinstvo, pa je tako prosječna starost majke prvi prvom porodu sada gotovo 28 godina, što je za pet godina više nego 1968. godine.
Generacija 2011. godine bit će obrazovanija nego njihovi roditelji. Naime, bude li se Hrvatska razvijala u skladu sa smjernicama Europske Unije, jedna od tri bebe rođene ove godine steći će fakultetsku diplomu. U generaciji njihovih roditelja tek jedna od pet osoba može se pohvaliti visokom stručnom spremom.
U mirovinu sa 70
Koliko god hvalili medicinska dostignuća koja ljudima u razvijenom svijetu svake godine u prosjeku produljavaju životni vijek za tri mjeseca, starenje populacije veliko je opterećenje i za mirovinske fondove.
Naime, svi sadašnji trendovi ukazuju na to i da će generacija 2011. godine raditi pet godina dulje nego njihovi roditelji. Tako će u mirovinu vjerojatno ići sa 70 godina, dakle 2081. godine, baš kada iz ovih krajeva bude vidljiva potpuna pomrčina Sunca koju su njihovi roditelji vidjeli 1999. godine.
Obrazovanija i dugovječnija od svojih roditelja generacija hrvatskih beba 2011. godine, baš kao i njihovi vršnjaci u Europi, imat će problema zbog manjka fizičke aktivnosti i prekomjerne tjelesne težine.
Sjedalački način života
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, već sada dva od tri Europljanina ne uspijevaju dostići preporučeni minimum fizičke aktivnosti od 30 minuta na dan. Zbog sjedalačkog načina života i loše prehrane broj pretilih osoba u EU se posljednjih 20 godina udvostručio. Najviše problema s težinom imaju Britanci, Irci, Maltežani i Islanđani, no i Hrvati se uklapaju u taj trend jer više od 50 posto stanovništva ima višak kilograma.
Kod novih generacija sjedalački način života praćen nezdravom prehranom još je izraženiji pa je tako svako sedmo dijete u EU, ali i u Hrvatskoj pretilo, a tek svako peto redovito vježba. Projekcije, koje je radio Eurostat, pokazuju kako će 2056. godine, dakle kada sadašnje bebe budu imale 45 godina, 45 posto stanovnika EU, 50 posto muškraca i 40 posto žena, imati višak kilograma.