Spuštanje potvrđeno. Mi smo sigurno na Marsu, rekao je Allen Chen, inženjer u kontrolnoj sobi Jet Propulsion Laboratory (JPL) u Pasadeni, objavivši tako da se NASA-ino robotizirano vozilo Curiosity, nakon osam mjeseci putovanja i prijeđenih 567 milijuna kilometara, sretno spustilo na površinu Marsa.
Chenove riječi popratili su uzvici oduševljenja razdraganih znanstvenika i inženjera. Uistinu, kompleksno spuštanje rovera Curiosity u krater Gale u blizini Marsova ekvatora, besprijekorno izvedeno jučer ujutro u 7 sati i 31 minutu prema srednjoeuropskom vremenu, veliki je pothvat američke svemirske agencije NASA. Curiosity je ubrzo poslao i prvu sliku niske rezolucije koja prikazuje roverov kotač, sjenu i okolni teren. Tri minute kasnije poslao je sličnu sliku, ali bolje rezolucije, a zatim i sliku s druge strane rovera. Prve slike u boji Curiosity, koji će na Marsu tragati za naznakama primitivnog života, trebao bi poslati idućih dana.
- To je čudesno. Vidimo sjenu koju je rover napravio na površini Marsa - zadivljeno je komentirao Robert Manning, glavni inženjer oko 2,5 milijardi dolara vrijedne misije Curiosity, formalno nazvane Mars Science Laboratory (MSL).
- Spustili smo se u krasnu, ravnu točku. Lijepo, uistinu lijepo - rekao je s olakšanjem Adam Steltzner, inženjer koji je bio odgovoran za spuštanje robota Curiosity u krater Gale. Spuštanje Curiosityja u trajanju od sedam minuta, koje su u NASA-i nazvali “sedam minuta terora”, bilo je najzahtjevnije u povijesti. No, Steltzner, u medijima prozvan NASA-inim hipsterom zbog dvije naušnice u uhu, i njegov tim osmislili su novu tehologiju spuštanja rovera, koju su u početku nazivali “ludom”, a sada “čudesnom”. Za razliku od svojih prethodnika, robotiziranih vozila Spirit i Opportunity koji su se na površinu Marsa spustili krajem 2003. godine, odnosno početkom 2004. godine uz pomoć zračnih jastuka, Curiosity se spustio koristeći svoje vlastite kotače kao podvozje.
Ante Radonić
- Ovo je veliki uspjeh, misija Curiosity je dosad najzahtjevnija i najskuplja. Možda bi se samo misija Viking iz 1976. godine, kada bi se cijena preračunala prema današnjoj vrijednosti dolara, mogla usporediti s Curiosityjem. NASA je mnogo investirala, bilo je to rizično spuštanje, no srećom sve je dobro izvedeno. Da slijetanje nije uspje0lo, to bi bio veliki udarac i u idućih desetak godina NASA ne bi mogla lansirati sličnu misiju na Mars - rekao je Ante Radonić iz Tehničkog muzeja. Slično misli i Korado Korlević i iz Edukacijskog centra Višnjan. - Spuštanje Curiosityja, koje je izvedeno s fantastičnom preciznošću, predstavlja pravi tehnološki pothvat. To je veliki NASA-in uspjeh - rekao je Korlević.
Korado Korlević
Misija Curiosity lansirana je 26. studenoga 2011. godine nakon dvije godine odgađanja zbog tehničkih problema. Oko 900 tona teški Curiosity pravi je mali laboratorij na kotačima: sadrži 10 sofisticiranih instrumenata koji će omogućiti potragu za kompleksnim organskim molekulama u tlu Crvenog planeta.
Tijekom prvoga tjedna boravka u krateru Gale, na području za koje se smatra da je u prošlosti bilo jezero, Curiosity će biti zaokupljen fotografiranjem. Prve uzorke Marsova tla Curiosity će pokupiti tijekom rujna, dok će prva bušenja u stijenama početi krajem listopada ili početkom studenoga. To robotizirano vozilo dnevno može prijeći 200 metara, a njegova konačna destinacija bit će Aeolis Mons, pet kilometara visoka planina u središtu kratera Gale. Znanstvenici vjeruju kako bi upravo Curiosity mogao odgovoriti na pitanja jesu li u prošlosti na Marsu postojali uvjeti za nastanak primitivnih oblika života. Planirano je da misija Curiosityja potraje dvije godine.