Arheolozi i antropolozi po prvi su puta uspjeli potvrditi postojanje infekcije kod jedne 500 godina stare mumije Inka. Naime, iako je na mumijama diljem svijeta bilo relativno lako utvrditi postojanje patogena, nije bilo moguće pokazati je li osoba bila inficirana u vrijeme smrti, tj. je li patogeni element bio aktivan ili latentan.
Petnaestogodišnja djevojčica pronađena na obroncima vulkana Llullaillacoa , smještenog na samoj granici Čilea i Argentine, prva je mumija kod koje je znanstvenicima ovo uspjelo, zahvaljujući prvenstveno činjenici da je njezino tijelo iznimno dobro očuvano. Djevojčica nije balzamirana, kao kod egipatskih mumija, već je samo ostavljena na planini, gdje su je očuvali izuzetno hladni vremenski uvjeti. Očuvale su se čak i uši u njezinoj kosi.
Zapravo, pronađena je još 1999. s dvoje druge djece, a s obzirom da se uz njih nalazilo veliko blago, zaključuje se da su djeca žrtvovana bogovima. No ne kako bi ih nahranila ili zadovoljila, već zato da bi ona sama mogla preći u bolji život, uz bogove na nebeskim visinama. Ovaj običaj, zvan capacocha , Inke su prakticirali vrlo rijetko, a za obitelj žrtvovanih i same žrtve smatrao se iznimnom čašću. Za žrtve su birana djeca jer se njih smatralo duhovno najčišćima.
Djevojčica je patila od bolesti slične tuberkulozi. Do svog otkrića znanstvenici su došli pomoću proteometrije, usporedbe uzorka proteina s njezinih usana s istim uzorcima kod današnjih, živućih pacijenata, i bogatom bazom podataka o ljudskom genomu. Zapravo, ova je studija jedinstvena upravo po tome što se nije fokusirala na traženje patogena, već proteinskog profila.
Otkrili su da je njezin proteinski profil sličan profilima pacijenata koji pate od kroničnih respiratornih bolesti, a u njezinom DNK pronašli su patogenu bakteriju za koju se pretpostavlja da pripada rodu Mycobacterium, koji uzrokuje upale gornjeg dijela dišnog trakta i tuberkulozu. Rendgenske snimke njezinih pluća pokazale su da je u trenutku smrti također bolovala od upale pluća.
U svakom slučaju, ova će tehnika moći pomoći razriješiti mnoge misterije iz medicinske povijesti, npr. razlog zbog kojeg je gripa 1918. bila toliko smrtonosna, kao i pomoći spriječiti ponovno izbijanje davnih zaraznih bolesti