Na današnji dan prije 81 godinu u New Yorku je preminuo Nikola Tesla, jedan od najgenijalnijih ljudi s ovih prostora. Rođen 10. srpnja 1856. godine u Smiljanu pokraj Gospića, iza sebe je ostavio od 700 izuma, od kojih je nekoliko desetaka našlo praktičnu primjenu, ali i mnogo nedovršenih radova, praktički nacrta koji se tek posljednjih desetljeća iščitavaju. Njegov je najveći izum višefazni sustav izmjenične struje: pokrenut s Niagare 1896. godine, proširio se diljem svijeta i postao njegov najveći spomenik jer se i danas svuda koristi.
Nikola Tesla živio je u Americi gotovo šest desetljeća dok je posljednjih 10 godina proveo u hotelu New Yorker na Manhattanu. Zadnjih mjeseci života bio je vrlo slabog zdravlja i većinu je vremena provodio u malom apartmanu na 33. katu hotela. Posljednji put van je izašao 4. siječnja 1843. godine, ali se ubrzo vratio zbog snažnih bolova u prsnom košu. Ipak, odbio je liječničku pomoć. Kad je sljedećeg dana sobarica pospremala njegov apartman, zamolio je neka na vrata stavi pločicu "ne smetaj".
Nije želio primati nikakve posjete. Međutim, u rano jutro 8. siječnja sobarica je zbog lošeg predosjećaja odlučila ući u Teslin apartman. Nikola Tesla ležao je mrtav u svome krevetu, a njegovo je upalo lice izgledalo opušteno i smireno. Sobarica je odmah pozvala Teslinog nećaka Savu Kosanovića, sina njegove najmlađe sestre Marice Kosanović, koji je ujaka financijski pomagao posljednjih godina njegova života. Inače, Sava Kosanović (1894.-1956.) najprije je bio član jugoslavenske izbjegličke vlade, pa Titov veleposlanik u SAD-u.
Prirodna smrt
Mrtvozornik je zaključio da je Tesla umro 7. siječnja u 22 sata i 30 minuta. Nije bilo sumnjivih okolnosti: umro je u 86-oj godini što je za to doba bila visoka dob. Istoga dana u New York Timesu je izašao nekrolog posvećen genijalnom Ličaninu.
"Ako se zloupotrebljavana riječ genij mogla odnositi na ma koga čovjeka, onda je s pravom pripisana Tesli", napisao je, među ostalim New York Times. Američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt, čija je supruga Eleanor bila velika Teslina poklonica, izrazio je svoju zahvalnost za izumiteljev doprinos "znanosti, industriji i cijeloj zemlji", a trojica dobitnika Nobelove nagrade za fiziku, Robert Millikan, Arthur Compton i James Franck zajednički su napisali posmrtni govor u čast velikog izumitelja.
Dirljiv nekrolog Tesli napisao je američki pisac slovenskog porijekla Louis Adamic, a u eter ga je pročitao gradonačelnik New Yorka Fiorello la Guardia, koji je početkom 20. stoljeća bio američki konzul u Rijeci (tada Fiume, jer je grad bio dio Italije). U glazbenom dijelu te emisije veliki Teslin prijatelj, poznati hrvatski violinist Zlatko Baloković i slovenski zbor Slovan izveli su pjesmu "Tamo daleko". Baloković je u Teslinu počast odsvirao i Schubertovu "Ave Maria".
Ispraćaj Nikole Tesle održan je 12. siječnja poslijepodne u katedrali Sv. Ivana na Manhattanu, a okupilo se oko 2000 ljudi, uključujući hrvatskog bana Ivana Šubašića. "Srbi i Hrvati smjestili su se na suprotne zidine crkve, a biskup William T. Manning zatražio je od obiju strana obećanje da će se suzdržati od bilo kakvih političkih govorancija. Službu je na engleskom jeziku počeo biskup Manning, a na srpskom je okončao prota Dušan Šukletović", napisala je Margaret Cheney u knjizi "Tesla: čovjek izvan vremena".
Kako Tesla nije ostavio nikakve upute o postupanju s njegovim tijelom nakon smrti, Sava Kosanović odlučio se za kremiranje na groblju Ferncliffe (na tom je groblju 1980. godine kremiran i John Lennon), a tom prigodom kratak govor je održao ban Šubašić. Teslina urna čuva se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, kamo ju je 1957. godine prenijela Charlotte Muzar, dugogodišnja tajnica Save Kosanovića.
Papiri u skladištu
Sve Tesline stvari iz apartmana, kutije, sanduci, fascikli s izvještajima, knjige, pisma i drugi spisi zapakirani su i zatim u dva kamiona prevezeni u skladište kompanije Manhattan Storage. Tamo su čuvani do 1952. godine, kada su otpremljeni u Beograd, a troškove skladištenja podmirivao je Sava Kosanović. On je 1944. godine obišao skladište kako bi se uvjerio da se Teslina ostavština dobro čuva.
No, bio je neugodno iznenađen. - Radnici su mu tom zgodom rekli da je tijekom noći došla skupina momaka iz FBI-a i napravila mnogo snimaka - izjavila je kasnije Charlotte Muzar. Neposredno prije odlaska iz Washingtona 1949. godine Kosanović je nazvao šefa FBI-a Edgara Hoovera i pitao ga jesu li njegovi ljudi istraživali Tesline papire. Hoover je to kategorički zanijekao, a desetljećima kasnije se pokazalo da je lagao.
Naime, u rujnu 2016. godine FBI je objavio 250 stranica dokumenata vezanih uz Nikolu Teslu koji su više od sedam desetljeća nosili oznaku tajnosti. Ti su dokumenti pokazali da je američka vlada bila zainteresirana za Tesline izume. Među dokumentima bilo je i pismo upućeno šefu FBI-a Edgaru Hooveru u kojem se ističe članak o Teslinu izumu "zraka smrti" i nagovještava da bi on mogao biti od ključne važnosti za Ministarstvo rata. Preporučuje se da dokumenti budu pod stalnim nadzorom kako bi se spriječilo da padnu u ruke neprijatelju, koji bi također bio "zainteresiran za tako važno ratno oružje".
Zanimljivo je da je nakon Tesline smrti američko ministarstvo obrane u njegov apartman poslalo je Johna G. Trumpa, istaknutog stručnjaka s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) u Bostonu da pregleda njegove papire i vidi ima li među njima bilo što od vojnog interesa.
Prof. Trump, inače stric bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, doputovao je u New York 26. siječnja 1943. godine te proveo dva dana pregledavajući Tesline papire. Nije bio impresioniran: zaključio je kako je Nikola Tesla većinu svojih briljantnih ideja realizirao krajem 19. stoljeća, dok su ideje o kojima je govorio zadnjih desetljeća života bile isključivo spekulativne prirode.