Proteklog tjedna napokon je i službeno objavljeno otkriće najbližeg nam “Zemljina blizanca”. Međunarodna skupina astronoma objavila je u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature da je u orbiti zvijezde Proxima Centauri, koja je od nas udaljena samo 4,2 svjetlosne godine, otkriven egzoplanet oko 1,3 puta veći od Zemlje. Proxima b, kako je planet nazvan, stjenovito je svemirsko tijelo koje svoju zvijezdu obiđe za samo 11,2 dana, a astronomi ne isključuju mogućnost da na planetu ima i tekuće vode.
Znanstvenici su do velikog otkrića došli zahvaljujući teleskopima i ostalim uređajima Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu.
- Prve nagovještaje mogućeg planeta uočili smo još 2013. godine, ali nisu bili uvjerljivi. Stoga smo od tada naporno radili kako bismo prikupili nove opservacije - rekao je dr. Guillem Anglada-Escude sa Sveučilišta Kraljica Mary u Londonu koji je vodio potragu za novim egzoplanetom.
Junona nadomak Jupitera
NASA-ina sonda Junona u subotu se približila Jupiteru na svega 4200 kilometara. Nijedna letjelica nije dosad došla tako blizu tome divovskom planetu.
- Prvi put imamo priliku da zaista izbliza gledamo kralja našeg Sunčevog sustava i da vidimo kako funkcionira – izjavio je Scott Bolton, direktor misije Junona.
Oko milijardu dolara vrijedna misija nazvana je prema Junoni, ženi rimskog boga Jupitera. Lansirana je u kolovozu 2011. godine, a do Jupitera je stigla 4. srpnja ove godine. Pri jučerašnjem preletu sonda je prvi put aktivirala svojih osam znanstvenih instrumenata namijenjenih istraživanju atmosfere i magnetosfere Jupitera kao i njegovih mjeseca.
Plinoviti div Jupiter najveći je planet Sunčevog sustava, a oko njega kruži 67 prirodnih satelita, među kojima su najpoznatiji Europa, Io, Ganimed i Kalista.
Ambrozija u ofenzivi
Svi alergični na ambroziju u Zagrebu ovih dana imaju velike probleme jer je koncentracija peludi u zraku dostigla vrhunac. Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike i vrlo brzo se širi. Cvate u srpnju, a najveća koncentracija peludi upravo je sada, u drugoj polovici kolovoza.
Svake godine u ovo doba s kihanjem, svrbeži i curenjem iz nosa, peckanjem i nadraženošću očiju, suočava se i oko 33 milijuna Europljana. No, zbog klimatskih promjena broj alergičnih na ambroziju mogao bi se do 2050. godine popeti na 77 milijuna, upozorili su znanstvenici u časopisu "Environmental Health Perspectives".
Ugledni antropolozi svjetskog glasa u Zagrebu
Na Prehrambeno-biotehnološkome fakultetu u Zagrebu ovaj je tjedan održan jubilarni 20. kongres Europskog antropološkog udruženja (EAA). Ovo je treći put da je Zagreb domaćin ovakvog kongresa: prvi je održan 1976. godine kada je u našem glavnom gradu i osnovano to udruženje. Zatim je 2002. godine u Zagrebu održan i 13. kongres EAA.
Ovogodišnji, jubilarni 20. kongres EAA okupio je oko 200 znanstvenika iz Europe i svijeta, uključujući i neka zvučna imena kao što su: Svante Pääbo, ravnatelj Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju, Noel Cameron, profesor humane biologije na Sveučilištu Loughborough, Struan Grant, profesor Sveučilišta u Pennsylvaniji, Igor Rudan, profesor na Sveučilištu u Edinburghu, gdje je i direktor sveučilišnoga Centra za globalno zdravlje.
Glavna tema kongresa bila je “Europska antropologija u svijetu koji se mijenja - od kulture do opće biologije”, a skup su organizirali Institut za antropologiju i Hrvatsko antropološko društvo.
'Novi Tesla' uručio nagradu najboljem na državnoj maturi
Poznati hrvatski znanstvenik Marin Soljačić, redoviti profesor na Massachussets Institute of Technology (MIT), uručio je u ponedjeljak, u društvu tehničkog ministra znanosti, obrazovanja i sporta Predraga Šustara, nagradu u iznosu od 5000 dolara mladome Zagrepčaninu Nikoli Jalšenjaku. Taj učenik XV. Gimnazije u Zagrebu ostvario je najbolji rezultat na ispitima iz matematike, hrvatskoga jezika na višoj, A razini državne mature, te najbolji rezultat iz fizike.
Ovo je drugi put da proslavljeni znanstvenik, poznat i po nadimku “novi Tesla”, uručuje nagradu Soljačić za najbolja postignuća na državnoj maturi. Podsjetimo, Marin Soljačić je 2014. godine, zahvaljujući novcu koji je dobio od prestižne Blavatnikove nagrade, utemeljio svoju zakladu kako bi podupirao talentirane hrvatske učenike i studente. Osnivanjem zaklade, Soljačić je želio potaknuti bogate pojedince u hrvatskom društvu da se i oni odluče za ovakav vid filantropije koji je jako raširen u SAD-u.