Godina na izmaku obilovala je znanstvenim otkrićima i tehnološkim pothvatima. Kao i dosad u prosincu, u Zoomu objavljujemo naš izbor znanstvenih događaja koji su obilježili godinu na izmaku.
Prva mapa mozga kukca
Međunarodna znanstvena skupina pod vodstvom Zagrepčanke dr. Marte Zlatić objavila je u časopisu Science mapu mozga larve vinske mušice (Drosophila melanogaster), što je prva cjelovita mapa mozga neke kompleksne životinje. Studija pruža uvid u konektom, odnosno dijagram "ožičenja" svih 3016 neurona i 548.000 sinapsi čvrsto zbijenih u mozgu mlade vinske mušice, koji je manji od makova zrna. Prvi konektom vinske mušice korak je naprijed prema razumijevanju načina funkcioniranja mozga, ne samo kukaca, nego i sisavaca, uključujući i čovjeka. Naime, u mozgu vinske mušice, kao i u mozgu čovjeka, postoje regije za obradu senzornih signala, donošenje odluka, učenje, navigaciju itd. Slični neuronski krugovi obavljaju slične funkcije u različitim vrstama, kao što je slučaj s genima.
- Metode koje su razvijene u ovoj studiji u budućnosti ćemo također moći koristiti za uspoređivanje konektoma u modelima bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove. Primjerice, moguće je napraviti mušice koje imaju slične simptome kao pacijenti s Parkinsonovom bolešću i vidjeti koji su dijelovi neuronskog kruga pogođeni - rekla nam je Marta Zlatić.
Neuroproteza pomaže oboljelom od Parkinsona
Neuroproteza, koju je razvio međunarodni znanstveni tim uključujući Zagrepčanina dr. Tomislava Milekovića, mogla bi već za nekoliko godina biti učinkovita u terapiji Parkinsonove bolesti, pokazala je studija objavljena u časopisu Nature Medicine.
U studiji je opisan slučaj pacijenta Marca (62) koji već tri desetljeća pati od Parkinsonove bolesti. Riječ je o bolesti poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja kemijske supstancije dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta. Marc je odnedavno imao ozbiljne poremećaje hodanja i više mu nije pomogla terapija dopaminom ni dubinska mozgovna stimulacija. - Praktički više nisam mogao hodati a da često ne padnem, nekoliko puta dnevno. U nekim situacijama, kao što je ulazak u lift, stajao bih na mjestu, kao da sam se ondje skamenio - ispričao je Marc koji živi u francuskom gradu Bordeauxu.
Marcu je tijekom operativnog zahvata u Sveučilišnoj bolnici Lausanne u Švicarskoj ugrađena neuroproteza koja stimulira leđnu moždinu. Nakon nekoliko tjedana kalibracije neuroproteze, Mark sada gotovo normalno hoda. Neuroprotezu koristi oko osam sati dnevno, odnosno isključuje ju samo kad sjedi dulje vrijeme ili kad spava.
Klimatski sporazum u Dubaiju
Na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) donesen je novi sporazum koji poziva sve zemlje da odustanu od korištenja fosilnih goriva. Ovo je prvi put u 30 godina, otkako se na globalnoj razini održavaju klimatske konferencije, da su se predstavnici gotovo 200 zemalja složili o globalnom paktu koji izričito poziva na "prijelaz s fosilnih goriva" poput nafte, plina i ugljena koji dovode do opasnog zagrijavanja našeg planeta. Sporazum poziva države da do 2030. godine utrostruče proizvodnju obnovljive energije, poput vjetra i solarne energije, te da smanje emisije metana, stakleničkog plina koji ima mnogo jači staklenički učinak od ugljičnog dioksida. Na COP28 postignut je i dogovor o osnivanju Fonda gubitaka i štete kojim će bogate zemlje siromašnima novčano nadoknaditi izravnu štetu koju trpe zbog klimatskih promjena. Ovaj fond predstavlja napredak u jednom od najspornijih pitanja u borbi protiv klimatskih promjena. Naime, oko 80 posto emisija stakleničkih plinova proizvode zemlje G20, pri čemu gotovo polovicu emisija stvara 10 posto najbogatijih na svijetu. S druge strane, subsaharska Afrika, gdje će do kraja 21. stoljeća živjeti trećina svjetskog stanovništva, odgovorna je za manje od tri posto ukupnih emisija.
Organski spojeni nađeni na asteroidu
Dva organska spoja bitna za žive organizme, nađena u uzorcima uzetim s asteroida Ryugu, idu u prilog teoriji da su neki sastojci ključni za pojavu života na Zemlji stigli u stijenama iz svemira prije više milijarda godina, pokazala je studija japanskih i američkih znanstvenika objavljena u časopisu Nature Communications. Znanstvenici su otkrili uracil i niacin u stijenama koje je sonda Hayabusa2 Japanske svemirske agencije (JASA) uzela s dviju lokacija na Ryuguu, malom asteroidu koji se kreće nedaleko od Zemlje. Japanski i američki znanstvenici među uzorcima su našli vodu, uracil i niacin.
Uracil je jedan od kemijskih građevnih elemenata koji čine RNK (ribonukleinska kiselina), molekulu koja nosi upute za nastanak i funkcioniranje živih organizama. Niacin, koji se naziva i vitamin B3 ili nikotinska kiselina, ključan je za metabolizam živih organizama.
- Naše je ključno otkriće da su uracil i niacin, oba od biološke važnosti, doista prisutni u izvanzemaljskim okruženjima i možda su stigli na ‘mladu Zemlju‘ kao dio asteroida i meteorita - rekao je astrokemičar Yasuhiro Oba, glavni autor studije objavljene u Nature Communications.
Indija je nova svemirska velesila
U kolovozu se indijska letjelica Chandrayaan-3 uspješno spustila blizu južnog Mjesečeva pola. Time je Indija postala četvrta zemlja koja se spustila na Mjesec jer su prije nje to uspjeli samo SAD, Rusija i Kina. Nekoliko dana nakon spuštanja mali rover Pragyan ostvario je svoje prvo istraživanje elementarnog sastava Mjesečeva tla pomoću instrumenta za spektroskopiju laserski induciranom plazmom (LIBS). Tako je izmjeren sadržaj aluminija, sumpora, željeza, titana, kroma, kalcija, mangana, kisika i silicija. Posebno je važno detektiranje sumpora. Misija Chandrayaan ("mjesečevo vozilo" na hindskom i sanskrtu) drugi je takav pokušaj Indijske organizacije za istraživanje svemira (ISRO). Prije četiri godine misija Chandrayaan-2 uspješno je rasporedila orbiter, ali se njegov lender srušio na površinu Mjeseca.
Najstarija drvena nastamba na svijetu
Znanstvenici su na obali rijeke Kalambo, u blizini zambijsko-tanzanijske granice, otkrili ostatke najstarije poznate drvene konstrukcije na svijetu. Struktura stara oko 476.000 godina mogla bi biti djelo Homo heidelbergensisa, prethodnika modernih ljudi koji su živjeli u toj regiji. Najstariji ostaci Homo sapiensa stari su oko 300.000 godina. Drvo ima tragove posjekotina koji pokazuju da su kameni alati korišteni za spajanje dvaju velikih trupaca kako bi se napravila konstrukcija, za koju se vjeruje da je platforma, šetnica ili uzdignuta nastamba za držanje naših rođaka iznad vode.
Na lokalitetu je također otkrivena zbirka drvenih alata, uključujući klin i štap za kopanje. Poznato je da su u to vrijeme preci ljudi koristili drvo, ali u ograničene svrhe, poput paljenja vatre ili lova.
- Kad sam to prvi put vidio, mislio sam da ovo ne može biti stvarno. Drvo i kamen sugeriraju visoku razinu domišljatosti, tehnološke vještine i planiranja - rekao je prof. Larry Barham sa Sveučilišta u Liverpoolu i voditelj studije u Natureu.
