BOSTON - Iza zatvorenih vrata medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard u Bostonu okupili su se neki od najvećih genetičara kako bi raspravljali o mogućnosti stvaranja umjetne ljudske DNK - proizvodnji embrija koji nemaju biološke roditelje.
Radi se o ideji koja istovremeno zanima i brine brojne znanstvenike, jer je tehnologija stvaranja umjetne DNK dosegla razinu na kojoj će stvaranje ‘umjetnih ljudi’ uskoro postati moguće, piše New York Times.
Sastanak na Harvardu održan je u strogoj tajnosti. Oko 150 pozvanih stručnjaka dobili su uputstva da ne razgovaraju s medijima, niti da pišu o sastanku na Twitteru. Okupljeni su dobili poziv na raspravu o projektu ‘HGP2: Projekt sinteze ljudskog genoma’, čiji je primarni cilj ‘sintetizirati cijeli ljudski genom u živoj stanici u roku od deset godina’.
Sintetski robovi i vojnici
Ipak, ime projekta je promijenjeno prije samog sastanka, i sada se zove ‘HGP-Pisanje: Testiranje velikih sintetičkih genoma u stanicima’. Originalno ime bilo je zamišljeno kako bi privuklo bombastične naslove u medijima, od čega se na kraju ipak odustalo.
Pitanje stvaranja umjetnog ljudskog genoma za sobom povlači brojna i vrlo teška etička pitanja. Hoće li znanstvenici moći stvarati ljude s određenim osobinama - genetski dizajnirane robove ili vojnike? Hoće li moći raditi kopije stvarnih ljudi, živih i mrtvih?
U kultnom SF filmu 'Istrebljivač', replikanti su umjetni ljudi koji služe kao robovi, ratnici i seksualne igračke
- Bi li bilo u redu sekvencirati i potom sintetizirati Einsteinov genom? - pitaju se kritičari projekta, bioinžinjer Drew Endy sa Stanforda i bioetičarka Laurie Zoloth sa Sveučilišta Northwestern.
- Ako bi, koliko bi Einsteinovih genoma bilo u redu napraviti i smjestiti u stanice, i tko bi dobio pravo raditi i kontrolirati te stanice, pišu Endy i Zoloth u eseju koji osuđuje planove znanstvenika.
Čemu tajnovitost?
Zoloth je u intervjuu napala sudionike projekta i zbog njihove tajnovitosti. - U redu je imati privatne sastanke, ali nije tipično za naše polje istraživanja imati sastanke koji su i tajni i privatni.
Profesor genetike s Harvarda George Church, jedan od organizatora projekta, smatra da su kritike posljedica nesporazuma. - Prikazuju nas na način za koji ne mislim da predstavlja projekt. Kada bi projekt bio kako ga oni opisuju, pobjegao bih od njega, rekao je Church.
- Sastanak je bio zatvoren za tisak jer smo predali članak u jedan znanstveni časopis, i ne bismo smjeli javno raspravljati o tome prije službene objave, objasnio je Church.
Tehnologija napreduje sve brže
Iako projekt još nije prikupio sredstva, Church kaže kako će pozvati brojne tvrtke i zaklade da sudjeluju, te da su neke već pokazale interes. Bit će pozvana i savezna vlada SAD-a.
Tehnike za sintetiziranje genoma donedavno su mogle raditi dijelove DNK dužine od najviše 250 baznih parova, a samo jedan gen može biti dugačak tisuće baznih parova. Za slaganje većih gena potrebno je spajati segmente od oko 200 parova jedan na drugi.
No, tehnologija ubrzano napreduje. Pionir ljudskog genoma Craig Venter nedavno je sintetizirao umjetni genom bakterije, dugačak oko 500.000 baznih parova. Churchov tim blizu je sintetiziranja cijelog genoma bakterije E. Coli, koji je dug četiri milijuna baza.
Cijena sintetiziranja pala je s četiri dolara po baznom paru u 2003. godini do samo tri centa danas. Cijena za cijeli ljudski genom od oko 3 milijarde parova bila bi oko 90 milijuna dolara. Ako se tehnologija nastavi usavršavati istom brzinom, stvoriti umjetni ljudski genom bi moglo koštati samo 100.000 dolara u roku od 20 godina.