SEATTLE - Znanstvenici s Allenovog instituta znanosti mozga stvorili su prvi digitalni ‘atlas’ mozga, i učinili ga javno dostupnim. Druge grupe znanstvenika moći će uspoređivati njihove podatke sa svojim nalazima skeniranja mozga i gena, a cilj je stvoriti sliku ‘normalnog’ mozga kako bi se razotkrila uloga gena u psihičkim poremećajima.
Znanstvenici su prvo skenirali mozgove, a potom ih narezali na tanke šnite. Na svakoj šniti bilježili su razinu aktivnosti svakog od 20.000 gena iz ljudskog genoma. Zanimljivo je da su otkrili kako je čak 84 posto svih gena aktivno u ljudskom mozgu.
Nakon što su usporedili konačne rezultate za sve mozgove koje su proučavali, i pronašli zajedničke točke i sličnosti, znanstvenici vjeruju kako su pronašli ‘osnovni nacrt’ koji bi mogao vrijediti za sve mozgove.
Sljedeći cilj je skenirati ženski mozak i vidjeti kolike su razlike u izražaju gena u mozgu između spolova.
- Ljudski mozak je najsloženija struktura poznata čovjeku, i jedan od najvećih izazova moderne biologije je razumijeti njegovu unutarnju organizaciju, rekao je profesor Seth Grant sa Sveučilišta u Edinburghu, koji je bio jedan od suradnika na projektu.
- Ovaj rad omogućava nam da po prvi put mapiramo ljudski genom na mozak. Daje nam ključ za razumijevanje odnosa između genoma i mozga, i daje nam smjer u kojem možemo dešifrirati načine na koje genetski poremećaji stvaraju i utječu na bolesti mozga, rekao je Grant.
Atlas je već počelo koristiti više od 4000 znanstvenika s drugih projekata.
Financirao ih filantrop i suosnivač Microsofta
Allenov institut dobio je ime po Paulu Allenu, svjetski poznatom filantropu i jednom od osnivača softverskog giganta Microsofta. Institut je pokrenut 2003. godine uz Allenovu početnu donaciju od 100 milijuna dolara. Do sada je institut javno objavio genski atlas leđne moždine i atlas ljudskog mozga. Institut prima brojne privatne donacije a ove godine je i Allen donirao dodatnih 300 milijuna dolara za potrebe daljnjeg istraživanja.