Gospodarski oporavak Hrvatske i početak rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) bit će zabilježen tek sljedeće godine. U ovoj godini, naime, očekuje se pad pad BDP-a od 0,4 posto. Takva je snižena predviđenja za kretanje hrvatskoga gospodarstva jučer objavila Europska komisija u najnovijem izvješću o stanju europskoga gospodarstva i predviđanjima za 2013. i 2014. godinu.
Ta prognoza Europske komisije negativnija je od očekivanja hrvatske Vlade koja je proračun za 2013. napravila na pretpostavkama da će još ove godine biti zabilježen skromni porast BDP-a. Čak je i oprezna Hrvatska narodna banka predviđala skroman porast od 0,3 posto.
Ulazak u EU
Europska komisija , pak, daje negativno predviđanje o padu od 0,4 posto tijekom 2013., a porast će biti zabilježen, ostvare li se očekivanja Komisije, tek tijekom sljedeće godine, kada će, i zbog ovogodišnjeg ulaska u Europsku Uniju, Hrvatska zabilježiti mali gospodarski rast i mali pad nezaposlenosti.
U dijelu izvještaja u kojem se govori o Hrvatskoj EK je naveo da je 2012. zabilježen značajan pad BDP-a, od 1,9 posto, te da bi taj pad bio znatno veći da nije bilo iznimno uspješne turističke sezone koja je nadoknadila pad industrijske proizvodnje. Za Hrvatsku je bio loš zadnji kvartal prošle godine, kada je zabilježen ponovni pad gospodarskle aktivnosti.
Prošla godina bila je loša za Hrvatsku i zbog porasta nezaposlenosti za 2,4 posto u odnosu na godinu prije, a značajno je porasla i inflacija.
Europska komisija razloge za nastavak gospodarskih problema Hrvatske vidi i u krizi država članica EU koje su hrvatski glavni trgovinski partneri, a sposobnost Hrvatske za konkurentnost na međunarodnom tržištu nije dovoljna da bi se zaustavio trend pada izvoza. Kao ozbiljan problem EK spominje i prezaduženost domaćinstava i poduzeća.
Porast izvoza
Premali je napredak zabilježen u smanjenju duboko ukorijenjenih strukturnih prepreka za gospodarski rast. Europska komisija očekuje da će gospodarske aktivnosti ostati potisnute i ove godine, barem u prvoj polovici, zbog međunarodnog okruženja i nedostatku domaćih sredstva za razvoj.
Međutim, Europska komisija predviđa pozitivan utjecaj članstva Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine, što će stimulirati privatne investicije i porast izvoza. Ipak, taj bi porast izvoza trebao biti manji od porasta izvoznog tržišta, što znači da će Hrvatska izgubiti tržišni udio. Europska komisija pozitivnim smatra i bolje prikupljanje poreza u Hrvatskoj. Predviđa se i dalji rast fiskalnog deficita koji će ove godine iznositi pet posto, a sljedeće godine 4,5 posto.
Komisija u izvještaju navodi da je prebacivanje dugova brodogradilišta na račun Vlade dovelo do golemog porasta javnog duga tijekom 2012. Javni dug sljedeće bi godine trebao dostići 60 posto BDP-a, predviđa Europska komisija. Prava godina rasta bit će sljedeća godina, kada bi na godišnjoj razini BDP trebao porasti za 1 posto, za koliko bi se trebala smanjiti i nezaposlenost.
Europski prosjek
Nažalost, s predviđenom ovogodišnjom razinom nezaposlenosti od 15,9 posto, Hrvatska će po nezaposlenosti biti na začelju EU. Jedino Grčka sa 27 posto nezaposlenih, Španjolska sa 26,9 posto i Portugal sa 17,3 imaju veću nezaposlenost od nas. Najmanju nezaposlenost u Europskoj Uniji imaju Austrija - 4,5 posto, Luksemburg 5,4 i Nizozemska 5,3. Relativno dobro stoje i Njemačka i Češka, gde će ove godine nezaposlenost biti 7,6 posto.
Stanje hrvatskoga gospodarstva i predviđanja zapravo su negdje na razni prosjeka Europske Unije. Za cijelu EU, svih 27 država, predviđa se minimalni rast od 0,1 posto ove godine i 1,6 posto iduće godine.
Rehn: Ritam reformi u EU mora se zadržati!
Nezaposlenost u eurozoni ove će godine dostići 12,2 posto, a sljedeće će uslijediti simbolični pad.
Povjerenik Europske Unije za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn, koji je jučer u Bruxellesu predstavio najnovija predviđanja, izrazio je uvjerenje da za europsko gospodarstvo slijede bolji dani.
- Uravnoteživanje kroz koje prolazi europsko gospodarstvo i dalje utječe na rast u kratkoročnom razdoblju. Postojeću situaciju možemo rezimirati na sljedeći način: razočaravajući podaci za kraj prošle godine, nešto bolji podaci u posljednje vrijeme i rast povjerenja investitora u budućnosti. Odlučna politička akcija koja je nedavno poduzeta kao osnaživanje reforme priprema put za oporavak, ali moramo zadržati ovaj zamah reformi kako bi se zadržalo povjerenje - rekao je Rehn.
Povjerenik za ekonomska pitanja ustvrdio je i to da zadnji podaci koje je objavila Europska komisija pokazuju i ogromnu razliku između država članica u gospodarskoj situaciji i gospodarskim kretanjima.