INTERVJU
Mirna Žagar: Plešemo u centru koji nije dovršen i nema ni za struju
-
Mirna Žagar
U adaptaciju zgrade u Ilici Grad Zagreb je uložio čak 36 milijuna kuna, sada prokišnjava i nema namještaj
ZAGREB - Mirna Žagar najprominentinija je osoba hrvatske plesne scene . Ona je jedina dosad poznata hrvatska kulturna menadžerica i umjetnica s uspješnom karijerom u svijetu.
Dugogodišnja plesačica, koreografkinja, umjetnička voditeljica Zagrebačkog plesnog ansambla, utemeljiteljica Tjedna suvremenog plesa (1981.), međutim nije djelovala samo u domovini.
Uloženo 36 milijuna
Koliko je njezin rad značajan za hrvatsku, toliko je i za kanadsku plesnu scenu. Od 1995. radi i u Vancouveru, gdje već od 1998. vodi Scotiabank Dance Centar, koji je uz Ballet British Columbia postao najznačajnija plesna institucija na zapadnoj kanadskoj obali. Za to je, u toj ipak strogoj anglosaksonskoj kulturi, primila visoko državno odličje. Sve to Mirna Žagar napušta da bi se prihvatila mjesta umjetničke direktorice lani u listopadu otvorenog Zagrebačkog plesnog centra, čija je adaptacija stajala 36 milijuna kuna. U međuvremenu, Grad je očito ostao bez novca i za dovršenje centra i za njegovo održavanje, a kamoli za program.
Precizni troškovnik
Financira li Grad uopće Plesni centar?
- Grad, odnosno Ured za kulturu, obrazovanje i šport sufinancira pogon Plesnog centra za struju, vodu, plin, komunalnu naknadu - ove je godine Ured izdvojio za režije Centra 180.000 kuna, što nam neće biti dovoljno.
Za cijelu godinu vam je potrebno za režije, uputili su me u Uredu za kulturu, 400 tisuća kuna...
- Zajedno s Uredom gledamo kako taj izazov premostiti. Financijski planovi koje smo predali vrlo precizno prate moguću dinamiku... Što i Ured sam prepoznaje...
Ipak se pleše
Kani li Grad platiti završne radove i popravke u zgradi bivšeg kino Lika, gdje je sad Plesni centar? Nije vam stigao ni namještaj...
- Postoje detalji prema Zapisniku u trenutku primopredaje prema kojem se izvođač obvezao u zakonskom roku ukloniti pobrojene nedostatke i dovršiti opremanje zgrade prema planu, a to znači i dostaviti namještaj te se pobrinuti da se unutarnje uređenje dovrši.
Uoči otvaranja, najbitnije nam je bilo da su studiji funkcionalni, da se ne odugovlači više s korištenjem prostora.
No, eto, već sad osjećamo direktne posljedice toga što radovi obavljeni nisu, jer to ipak bitno utječe na naše mogućnosti. Neki bi rekli da smo bili naivni, ali ni u jednom trenutku nismo imali razloga sumnjati u obećanja. Zasad nemamo razloga sumnjati u to da Grad kao investitor kani dovršiti objekt.
Međutim, plesni Centar ipak radi. Premda se u posljednje vrijeme i plesači bune da im tamo nije dobro.
- U ovih stotinu i nešto više dana, koliko je prošlo od otvorenja, postignuto je puno - na žalost prema nekima u plesnoj zajednici nedovoljno - dano je 27 izvedbi kojima je nazočilo gotovo tri tisuće posjetilaca. Prostorom se koristilo više od sto i pedeset umjetnika, on je svakodnevno u funkciji. Do 17 sati je u funkciji profesije, a potom su tu programi za edukaciju građana - od plesnih radionica za najmlađe, od capoeire do suvremenog plesa, klasičnog baleta. Svaki mjesec uvodimo novi sadržaj, a građani mogu pratiti koji su programi njima namijenjeni putem naših web stranica.
