Novi Prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s izmjenama koje su tražili protivnici prve verzije dokumenta, ponovno je u petak upućen u Vladinu proceduru, čime je izbjegnut daljnji sukob unutar Kukuriku koalicije, koji je u listopadu prošle godine nastao upravo zbog spornog Zakona.
Najžešći kritičari tadašnjeg prijedloga bili su potpredsjednik Vlade Branko Grčić , saborski zastupnik SDP-a Gvozden Flego, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac. Autor takvog prijedloga bio je Saša Zelenika, savjetnik ministra znanosti Željka Jovanovića , koji je prijetio i ostavkom zbog sukoba, međutim, sada su čini se nesporazumi izglađeni, a potpredsjednik Grčić zapravo je odnio pobjedu u ovom sukobu. Nakon burne rasprave SDP-ova internog odbora za visoko obrazovanje u listopadu - na kojoj su padale teške riječi i uvrede - Jovanović, Zelenika i Grčić poslije toga susreli su se nekoliko puta kako bi usuglasili novi, izmijenjeni prijedlog Zakona koji bi trebao zadovoljiti kritičare. Novine se odnose na prijevremena napredovanja, umirovljenje profesora s navršenih 65 godina starosti, zadržavanje većeg broja znanstvenih novaka u sustavu, a definirane su i ovlasti Upravnog vijeća za smjenu dekana javnih veleučilišta koji rade protuzakonito.
Ono što je najviše podiglo buru u javnosti je točka koja je definirala umirovljenje profesora nakon što napune 65 godina života. Za razliku od prošlog prijedloga, koji je definirao da institucija može imati samo 2,5 posto takvih zaposlenika, novim prijedlogom ta se brojka povećava na 3,5 posto. Ukupni hrvatski visokoškolski korpus broji 8000 profesora, a među njima je 426 starijih od 65. IPrema gruboj računici ispada da će fakulteti moći zadržati u radnom odnosu njih 280, a 146 morat će odmah u mirovinu. Sve ostalo, zapravo ostaje isto.
Najbolji ostaju
- To smo pitanje u Zakonu vezali uz stjecanje uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu. Drugim riječima, ukoliko će se granica za odlazak u mirovinu pomicati u Zakonu o radu, ona će se automatski produžavati i u našem zakonu. Postotak zaposlenika u instituciji koji su stekli uvjete za starosnu mirovinu sa 2,5 posto, kako je bilo predloženo prijašnjim prijedlogom Zakona, povećan je na 3,5 posto. Uvjeti za iznimno ostajanje na radnim mjestima nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu isti su kao i u prijašnjem prijedlogu Zakona - kažu u Ministarstvu znanosti.
Dakle, gotovo četvrtina profesora koji su stekli uvjete za mirovinu moći će ostati na institucijama, i to na trošak države, s time da će morati ispunjavati kriterije novog tijela - Nacionalnog vijeća za znanost, odnosno morat će biti najbolji i potrebni instituciji. Za sve ostale za koje institucija procijeni da su im potrebni, a ne zadovoljavaju ove uvjete, novac će morati osigurati sama institucija.
Kriteriji za napredovanje
Kada je riječ o napredovanjima u zvanja, za razliku od prve verzije, u novom se prijedlogu ostavlja mogućnost za prijevremena napredovanja i to ako u roku od tri godine zaposlenici institucija steknu dvostruke uvjete od onih potrebnih za redovito napredovanje. Kriterije za sva napredovanja propisivat će Nacionalno vijeće, a ukida se obveza napredovanja na radnim mjestima, što je do sada bio slučaj. Znanstvenici će, naime, periodično podnositi izvješća o radu svojim vijećima koja će potom odlučivati može li osoba nastaviti karijeru na istoj instituciji. Ukoliko vijeće ne prihvati izvješće, zaposlenik će dobiti otkaz. No kod ove točke još uvijek postoje prijepori, pa nam tako jedan SDP-ovac koji je uključen u priču oko Zakona, neslužbeno kaže da će prema tom prijedlogu znanstvenik pisati o sebi hvalospjeve koje članovi fakultetskih vijeća neće imati vremena čitati pa će se nastaviti praksa automatskog napredovanja.
- Malo je vjerojatno da će netko o sebi pisati kritički i da će članovi vijeća proučavati stotine stranica tog izvještaja. Do sada su zaposlenici institucija svakih pet godina išli na reizbor, a vijeće je izabiralo tročlano povjerenstvo koje je detaljno analiziralo rad u zadnjih pet godina. I onda su oni rekli ili može, ili ne može napredovati. Ja sam za to da se postroži sustav, ali ne na ovaj način - kaže ovaj SDP-ovac.
Kriteriji kvalitete
Kritičari prvog prijedloga Zakona, a posebice Grčić, upozoravali su i da će doći do odljeva znanstvenih novaka čime će se u kadrovskom smislu bitno oslabiti javna sveučilišta, a istovremeno će profitirati privatni fakulteti jer će dio iskusnih profesora s javnih fakulteta znanje ponuditi različitim privatnim veleučilištima. Novi prijedlog Zakona bolje definira i taj problem čime je zadovoljan i potpredsjednik Grčić.
- Izmjene idu u pravcu jačanja kriterija kvalitete, a ne administrativnih kriterija. Pomak u cijeloj priči je da se neće morati umiroviti profesori stariji od 65 godina ako zadovoljavaju kriterije. Ima pomaka i u konceptu oko otvaranja prostora za zapošljavanje znanstvenih novaka i njihov ostanak u sustavu. Priprema se model po kojemu bi se osigurao ostanak u sustavu većeg broja novaka, naravno u skladu s kriterijima kvalitete i stvarne potrebe za njihovim angažmanom. Osjećam da je napredak postignut - kaže Branko Grčić i napominje kako se nada da će prijeldog što prije završiti i u Saboru.
U odnosu na prijašnji prijedlog novost je i da se u Zakonu specificiraju uvjeti izbora i razrješenja dekana veleučilišta i visokih škola te njihove ovlasti. Točnije, Upravno vijeće imat će točno definirane ovlasti i načine na koje može smijeniti dekane javnih veleučilišta koji ne rade zakonito.