Nema zemlje za starce", surovi tex-mex krimić braće Joela i Ethana Coena, pobjednik je 80. nagrade Američke filmske akademije koje su dodijeljene u ponedjeljak rano ujutro u losangeleskom Kodak teatru.
|
Pogledajte fotogalerije Crveni tepih |
Film braće Coen nastao po romanu postvestern pisca Cormaca McCarthyja osvojio je Oscara za najbolji film, režiju, adaptirani scenarij i za sporednu mušku ulogu (Javieru Bardemu). S četiri osvojena kipića, film braće Coen prednjači na ovogodišnjoj listi na kojoj se ni jedan film nije izdvojio velikim brojem osvojenih Oscara.
| Braća Joel i Ethan Coen osobno su osvojili Oscare za film, režiju i scenarij svog filma. Time su se pridružili Francisu F. Coppoli (Kum) i Billyju Wilderu (Apartman) kao jedinim autorima koji su osvojili Oscara za produkciju, režiju i scenarij istog filma. |
Osim pobjede Coenovih, glavna karakteristika ovogodišnjih Oscara je totalna dominacija Europljana u glumačkim kategorijama. Sve četiri glumačke nagrade dobili su Europljani: Britanci Daniel Day Lewisi Tilda Swinton, Francuskinja Marion Cotillard, te Španjolac Javier Bardem. To je drugi slučaj u oskarovskoj povijesti da su sva četiri glumačka priznanja otišla u Europu, no prvi put (1964.), čak su tri dobitnika bili Britanci.
Ovogodišnjoj prevlasti europskih glumaca točku na i su pridodali Irac
Glen Hasnard i 19-godišnja Čehinja
Marketa Irglova. Njih dvoje glavni su glumci i autori songova u irskom no-budget mjuziklu "Once", a Oscara su dobili za najbolju pjesmu, u konkurenciji čak triju songova Menkena i Schwartza, Disneyevih "pretplatnika" za Oscara za najbolju pjesmu.
Daniel Day Lewis nagradu je dobio za ulogu gramzivog naftnog barona iz filma "Bit će krvi", i to je najočekivaniji od glumačkih Oscara. Nešto je manje očekivan Oscar Francuskinji Cotillard za ulogu Edith Piaf: Cotillard je, naime, tek druga glumica u povijesti koja je ovu nagradu dobila za film koji nije na engleskom, a prva je bila Sophia Loren.
'La vie en rose' ipak iznenadio
Francuskinja Marion Cotillard dobila je nagradu Oscar za glavnu žensku ulogu, iako to nije bilo očekivano
Tilda Swinton dobila je kipić za ulogu sive, dehumanizirane odvjetnice u pravničkom trileru "Michael Clayton", a nagrada za tu sjajnu ulogu iznenađenje je tek utoliko što je uloga doista mala količinom filmskog vremena. Četvrti glumački Oscar bio je zicer: nitko živ nije mogao odoljeti Bardemu sa "fudbalerkom" na glavi i trapez hlačama u ulozi masovnog ubojice Chigurha u filmu "Nema zemlje za starce". Sam Bardem izjavio je na dodjeli kako mu je Oscar plaća za nošenje "najgore frizure na glavi".
Od svih ovogodišnjih Oscara, onaj koji će izazvati najviše jetkih komentara svakako je onaj za strani film austrijskoj povijesnoj drami "Krivotvoritelji"
Stefana Ruzowitzkog. Oscar za strani film u posljednjem je desetljeću postao krajnje nerelevantna nagrada, a pokušaji da se to promijeni drugim režimom nominiranja nisu urodili ploda.
Ove godine, Akademija je ignorirala sve najistaknutije inozemne naslove (uključujući "4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana", "Žudnju oprez" i "Persepolis") i nominirala za nagradu tri istočnoeuropska veterana - Mihalkova, Wajdu i Bodrova, izraelski ratni film "Beaufort", te dramu iz holokausta "Krivotvoritelji". Sve je već bilo pripravljeno za Wajdin trijumf, ali je kipić na koncu neočekivano ponio austrijski film. "Krivotvoritelji" su drama o skupini židovskih falsifikatora koji 1943. dobivaju od nacista privilegirani tretman i poštedu od genocida, pod uvjetom da u posebnom odjelu konclogora krivotvore dolare i funte, čime su Nijemci pokušali potpiriti inflaciju i oštetiti savezničke ekonomije.
Krivotvoritelji se, dakako, nađu u moralnoj dilemi - s jedne strane, spašavaju vlastitu glavu, a s druge strane njihov zanatski uspjeh produljuje rat i ima za posljedicu više mrtvih. Nije riječ o nezanimljivoj temi, ali austrijski film prilično je rutinski napravljen, ona vrsta filma na kojoj kao da stoji natpis "pravljen sam za Oscare".
Zanimljivo je da ovogodišnji Oscari nisu reflektirali izrazito političnu sezonu u američkom filmu. Cijeli niz filmova o Iraku ("Jaganjci i lavovi", "Dolina nestalih", "Redacted") posve je preskočen u nominacijama, a jedini politički film koji se domogao Oscara je dokumentarac "Taksi za drugu stranu"
Alexa Gibneyja. Gibney - autor istaknutog dokumentarca o Enronu "Najpametniji dečki u sobi"- Oscara je dobio za film o afganistanskom taksistu koji je greškom uhićen i podlegao mučenju u američkom pritvoru.
Z a 'Bit će krvi' dvije od osam nominacija
Daniel Day Lewis dobio je nagradu za ulogu gramzivog naftnog barona. To je ujedno bio najočekivaniji od svih glumačkih Oscara
|
|
Neobičnost je što je Gibneyjev otac - koji je preminuo uoči Oscara - i sam bio vojni isljednik. S pobjedničkim filmom koji je osvojio samo četiri Oscara, ovogodišnje nagrade AMPAS-a nisu donijele monumentalnu pobjedu, poput onih kad bi jedan film zgrabio sedam, osam ili devet kipića. Zato je večer u Kodak teatru donijela nekoliko monumentalnih gubitnika. "Bit će krvi" od osam je nominacija osvojio dvije, "Okajanje" od sedam samo jednu (za glazbu), baš kao i "Michael Clayton" (za Tildu Swinton).
Pobjeda "Nema zemlje za starce" produžetak je jedne novoustoličene tradicije: već četvrtu godinu za redom, film koji osvoji Zlatnog globusa ne osvaja Oscara. Ali, za razliku od prethodnih sezona kad je pobjednički film bio totalno iznenađenje uz dlaku kladionicama, ovaj put nije tako.
Film braće Coen imao je uoči dodjele najviše nominacija i važio za favorita. Ipak, mnogi komentatori (uključujući vašeg) skloni su mišljenju da je Oscar za braću Coen došao prekasno i za krivi film.
Poput
Martina Scorsesea koji je lani dobio kipić za "Pokojne", a nije za mnogo bitnije filmove poput "Taksista" ili "Goodfellas", tako su i Coenovi sad nagrađeni za filmove koji su bili nepravično mimoiđeni, poput "Farga", "Millerovog raskršća" i "Čovjeka kojeg nije bilo".
Braća iz Minnesote doista su divni filmaši, njihov opus sadrži najmanje pet ili šest inteligentnih, domišljatih i vrckavih bisera, a većina njih ima veću specifičnu težinu od "No Country for Old Men". Što je najneobičnije, "Nema zemlje za starce" u američkim kinima nije prošao osobito i da nije bilo Oscara već bi bio otpisan kao gubitnički "flop".
Ali, Akademijine glasače nešto je očito privuklo ovoj pesimističnoj i prilično nasilnoj krimi-drami. Moguće objašnjenje je i želja da se Coenove nagradi za minuli rad, ali i iznimni literarni autoritet pisca predloška McCarthyja. Ovog tex-mex pisca (koji je već doživio jednu adaptaciju - "Sve lijepe konje"
B. B. Thorntona), naime, niz američkih literarnih autoriteta drži jednim od tri ili četiri najvažnija američka romansijera današnjice. Smatra se da čisti žanrovski filmovi teško prolaze kod Oscara, ali - kao da i to pravilo više ne vrijedi: nakon lanjskih "Pokojnih", već drugu godinu za redom Oscara dobiva čisti, ortodoksni i nimalo "pitomi" krimić.
Najbolji film: "Nema zemlje za starce";
Najbolja muška glavna uloga: Daniel Day-Lewis, "Bit će krvi";
Najbolja ženska glavna uloga: Marion Cotillard, "La Vie en Rose";
Najbolja muška sporedna uloga: Javier Bardem, "Nema zemlje za starce";
Najbolja ženska sporedna uloga: Tilda Swinton, "Michael Clayton";
Najbolja režija: Joel Coen i Ethan Coen, "Nema zemlje za starce";
Najbolji strani film: "Krivotvoritelji" Austrija;
Adaptirani scenarij: Joel Coen i Ethan Coen "Nema zemlje za starce";
Originalni scenarij: Diablo Cody, "Juno";
Animirani dugometražni film: "Juhu-hu";
Umjetnički direktor: "Sweeney Todd, đavolji brijač Fleet Streeta";
Kamera: "Bit će krvi";
Miksanje zvuka: "Bourneov ultimatum";
Montaža zvuka: "Bourneov ultimatum";
Originalna glazba: "Okajanje" Dario Marianelli;
Originalna pjesma: "Falling Slowly" iz filma "Once", Glen Hansarda i Marketa Irglove;
Kostimografija:"Zlatno doba kraljice Elizabete";
Dokumentarni dugometražni: "Taxi to the Dark Side";
Dokumentarni kratkometražni: "Freeheld";
Montaža: "Bourneov ultimatum";
Make-up: "La Vie en Rose";
Animirani kratkometražni film: "Peter & the Wolf";
Kratki igrani film: "Le Mozart des Pickpockets";
Vizualni efekti: "Zlatni kompas"
|
Dobitnici Oscara 2008.
|
Jurica Pavičić