Kao što je predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, rekao u svom nedavnom govoru o stanju Unije, “Europa ponovno ima vjetar u svojim jedrima”. Uistinu, u svim je državama članicama ponovno zamjetan gospodarski rast, više ljudi nego ikada - 235 milijuna - ima posao i, što je najvažnije, ponovno se osjećaju optimizam i samopouzdanje. Pozitivni rezultati vidljivi su i u novom izdanju Pregleda obrazovanja i osposobljavanja, Komisijina godišnjeg prikaza stanja obrazovanja u državama članicama EU. Postotak osoba koje rano napuštaju školovanje vrlo je blizu europskom cilju od 10%. Države članice bilježe znatan napredak i u drugim ključnim područjima, kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje te postotak visokog obrazovanja. Osobe s diplomom imaju veće mogućnosti zapošljavanja, a više se ulaže i u obrazovanje nakon godina proračunskih rezova.
Međutim, to ne znači da su naši obrazovni sustavi opet na pravom putu, kao što je naše gospodarstvo, te da mogu davati dobre rezultate. Zapravo, države članice sve su dalje od ključnog cilja: smanjenja postotka učenika s ispodprosječnim rezultatima u čitanju, matematici i prirodnim znanostima. Kad je riječ o napredovanju prema europskom referentnom mjerilu od manje od 15% učenika s ispodprosječnim rezultatima, rezultati Programa međunarodne procjene učenika (PISA) za 2015. ukazuju na ozbiljan zaostatak EU kao cjeline u sva tri područja. Što je još gore, rezultati su se pogoršali od prethodnog istraživanja 2012.
Udio učenika s ispodprosječnim rezultatima povećao se za četiri postotna boda u području znanosti (sa 16,6% 2012. na 20,6% 2015.), za gotovo dva postotna boda u čitanju (sa 17,8% 2012. na 19,7% 2015.) te za dio postotnog boda u matematici (s 22,1% 2012. na 22,2% 2015.). To znači da otprilike jedan od pet Europljana u dobi od 15 godina ne dosegne osnovnu razinu kompetencija u jednome od tih triju ključnih područja. Pregled obrazovanja i osposobljavanja potvrđuje da mladim ljudima iz socijalnih sredina u nepovoljnijem položaju češće nedostaju te osnovne vještine, što je zabrinjavajuće.
Naši obrazovni sustavi ne ostvaruju rezultate u najosnovnijim stavkama. To je velika opasnost za našu konkurentnost i blagostanje te, što je još važnije, velika prijetnja socijalnoj koheziji Europe. Kako možemo poučavati digitalnim kompetencijama u školama i postići da naša sveučilišta budu svjetski predvodnici u inovaciji ako jedan od pet učenika ne zna čitati i pisati? Kako možemo sanjati o izvrsnosti i konkurentnosti u globaliziranom svijetu ako svake godine milijuni studenata napuštaju obvezno školovanje a da nisu stekli minimalno znanje iz prirodnih znanosti? I možemo li tvrditi da obrazovanje omogućuje socijalnu mobilnost ako se tisućama učenika sudbina zapečati već u ranoj dobi, tj. manjak osnovnih vještina trajno ih isključuje s tržišta rada i iz društva?
Kvalitetno obrazovanje za sve temelj je Europe budućnosti, poštenije, uključivije, otpornije i inovativnije nego što je sada. Niske razine osnovnih vještina Ahilova su peta Europe u obrazovanju te bi zato trebale biti prioritet država članica. Stoga pozivam države članice da i dalje reformiraju svoje obrazovne sustave i ulažu u njih kako bi bili djelotvorniji. Moramo osigurati da ljudi u ranoj dobi počnu stjecati osnovne vještine kako bi Europa u sljedećim godinama mogla postići cilj od 15%, ili još manje, učenika s ispodprosječnim rezultatima.
To je glavna poruka Pregleda obrazovanja i osposobljavanja 2017., važnog alata za potporu reformama u nacionalnim obrazovnim sustavima. Spreman sam pojačati suradnju s državama članicama u cilju jačanja osnovnih vještina i ravnopravnosti u obrazovanju.
Neravnopravnost je i dalje neugodan problem u Europi. Poučavanje svih učenika osnovnim vještinama prvi je korak u izgradnji pravednijih i uključivijih društava. Tek tako će svi mladi imati jednake prilike da iskoriste svoje talente najbolje što mogu. Da bismo imali uistinu pravedne obrazovne sustave, vratimo se osnovama!
*autor je povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport