Europska unija shvatila je da je na visokoj političkoj razini predugo zanemarivala područje zapadnog Balkana vjerujući da se situacija u toj regiji toliko smirila da je dovoljno da se time bave birokrati i lokalni diplomati koji će pomoći u rješavanju nekih praktičnih problema. Vjerovali su da su sve države regije ušle u nepovratni put demokratizacije, pomirenja i suočavanja s prošlošću, gledajući prema europskoj budućnosti. Međutim, još se može reći da se države zapadnog Balkana nisu potpuno odmakle od prošlosti, a nisu se previše ni približile Europskoj uniji. Pogledajte samo kakva je danas situacija u državama koje spadaju u tu skupinu zapadnog Balkana. Jedino je Hrvatska uspjela proći cijeli put onoga što se zove proces euroatlantskih integracija i postala članica NATO-a i Europske unije. U svim drugim državama postoje unutarnje političke tenzije, ponegdje na rubu sukoba. U Srbiji su na vlasti ljudi iz prošlosti. Tri najvažnija političara danas u Srbiji su premijer Aleksandar Vučić, predsjednik Tomislav Nikolić i potpredsjednik vlade Ivica Dačić.
Neki od njih otvoreno veličaju Slobodana Miloševića i nisu spremni prihvatiti činjenicu da se u Srebrenici dogodio genocid. U BiH je sama ideja o reviziji tužbe te države protiv Srbije izazvala politički potres. Crna Gora uskoro postaje članica NATO-a, ali su tenzije stalno u zraku. Albanija pak ključa zbog zakona o dekriminalizaciji političke scene. Napeto je do te mjere da šef oporbe Ljulzim Basha prijeti ni manje ni više nego ratom. Izbori u Makedoniji nisu rezultirali jasnim pobjednikom pa je Socijaldemokratska stranka uz glasove stranaka tamošnjih Albanaca skupila potpise za sastavljanje vlade. No, i prije stvaranja takve vlade već su počeli prosvjedi, prijetnje i uvrede od strane oporbe koja je do sada bez problema bila na vlasti s istim predstavnicima Albanaca. Na Kosovu je situacija još napetija, a politički odnosi čak i bizarni. To je vjerojatno jedina država na svijetu gdje ne morate biti ni državljanin da biste glasali na izborima i sudjelovali u vlasti. Predstavnici kosovskih Srba kada kažu "naša vlada" misle na onu u Beogradu, a ne u Prištini. Bila je dovoljna jedna provokacija “Ruskim vlakom” da se tenzije toliko povećaju da sam predsjednik Srbije Nikolić počne spominjati rat. To je realnost, a ne slika koju pokušava stvoriti Bruxelles kao da je u regiji sve dobro. EU se godinama i ne bavi pravim pitanjima u regiji koja su otvorena još od rata. Korupciju u državama regije kritizira se načelno, ali u praksi EU nije imao nikakvih problema godinama surađivati s političarima koji su došli i ostali na vlasti i uz pomoć korupcije i veza s organiziranim kriminalom. Zadnjih pet godina EU je najaktivnija u posredovanju između Srbije i Kosova u Bruxellesu.
Ali i taj famozni dijalog, koji usput EU smatra jednim od najvećih uspjeha u svojoj vanjskoj politici, ne bavi se pitanjem koji je izvor svih problema u odnosima Beograda i Prištine, a to je status Kosova, nego takozvanim "praktičkim pitanjima". U tom se dijalogu pregovara o sudbini jedne trafostanice na sjeveru Kosova, kako će se ljepljivom trakom pokriti simboli na automobilskim registracijama kada prijeđu granicu, koliko centimetara može biti jedan zid u blizini rijeke Ibar u Mitrovici.
EU zapravo ne može učiniti više jer i nema unutarnjeg jedinstva ni pretjerane volje za bavljenje ovom regijom. I s EU strane na tankom je štapu takozvana “europska perspektiva” kada se EU suočava s pitanjem svog opstanka.
Međutim, kako postoji realna mogućnost da se Amerikanci, do sada saveznici EU u pristupu regiji, ili prestanu baviti regijom ili se počnu baviti na drugi način, EU je shvatila da se mora probuditi. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, čija je izjava od prije tri godine da "nema proširenja Unije za vrijeme mog mandata" napravila veliku štetu u regiji, iako je bila izraz realnosti, sada govori da je toj regiji nužna europska perspektiva, zbog čega je i kritizirao ponašanje američkog predsjednika Donalda Trumpa prema EU.
- Loša je vijest za zapadni Balkan to što neki u novoj američkoj administraciji ostavljaju dojam da žele razvodniti Uniju. To je loša vijest za zapadni Balkan jer mislim da te zemlje, osim Hrvatske koja je članica, očekuju europsku perspektivu. Ne mogu se pridružiti prije 2019. godine, ali će se pridružiti kasnije. No, ako netko u Washingtonu govori da je EU ništa, da i druge zemlje trebaju slijediti Brexit, to je loša vijest za naše prijatelje na zapadnom Balkanu, kojemu je, iz očiglednog razloga potrebna europska perspektiva i u to vjerujem - kaže sada Juncker.
Visoka predstavnica EU Federica Mogherini ovaj tjedan posjećuje sve države regije kako bi o tome izvijestila ministre EU na sastanku u Bruxellesu u ponedjeljak. Nekoliko dana nakon toga zapadni Balkan će nakon dužeg vremena biti na dnevnom redu i Europskog vijeća i to je dokaz da je EU shvatio da se ozbiljnije mora baviti ovom regijom, i to na najvišoj političkoj razini.
Većina problema u regiji su zbog politike pa se zato EU treba pozabaviti i pravim političkim problemima, a ne samo trafostanicama i automobilskim pločicama. Ako Unija neće ili ne može, ima već zainteresiranih stranih faktora koji hoće, od Moskve do Ankare. Ali slanjem dvosmislenih poruka oko perspektive članstva u EU neće se mnogo postići u postizanju održive stabilnosti u ovoj regiji koja je zapravo kao neka enklava unutar Europske unije.