1. Bogorodica s Četiri anđela
Autor Bogorodice je Anton Dominik Fernkorn, dok su fontana i cijelo idejno rješenje djelo Hermana Bolleá. Bogorodica je izrađena od pozlaćene bronce 1865. i bila je predviđena za Trg sv. Marka. Međutim, pokazalo se da je spomenik za taj trg predimenzioniran pa je 1878. godine smješten na današnju lokaciju na Kaptolu, ispred katedrale. Spomenik Bogorodici i anđelima alegorija je Kreposti, Vjere, Nade, Nevinosti i Poniznosti, a sam je spomenik prepoznatljivi simbol Kaptola.
2. Sveti Juraj ubija zmaja
Autor spomenika je Anton Dominik Fernkorn. Originalno je izrađen 1853. za palaču Montenuovo u Beču, a 1867. godine zagrebački nadbiskup Juraj Haulik otkupio je cinčani odljev i postavio ga u Maksimirskom perivoju. U međuvremenu je bio postavljen i na Stross -mayerovu trgu, da bi od 1908. novi odljev u bronci stajao na današnjem mjestu - Trgu maršala Tita. Spomenik je kasnobarokne inspi- racije, stari se odljev čuva u Gliptoteci HAZU.
3. Kralj Tomislav
Spomenik je trebao biti podignut 1925. u povodu tisuću godina hrvatske državnosti, ali naručen je tek tri godine kasnije. Glinena maketa spremna za odljev u bronci izrađena je tek 1930., a odljev je napravljen 1933. Zbog dugotrajnih polemika o mjestu postavljanja spomenika i rata, spomenik je podignut tek 1947. godine na današnjem mjestu, na Trgu kralja Tomislava, a dva postranična reljefa postavljena su mnogo kasnije.
4. Ban Josip Jelačić
Gradska je općina odlučila još 1854. podići spomenik banu Jelačiću na glavnom gradskom trgu. Spomenik je svečano otkriven 7. prosinca 1866. i bio je prva velika javna skulptura u Zagrebu. Zbog političkih promjena demontiran je 1947. godine i pohranjen u današnjoj Gliptoteci HAZU. Na novouređeni gradski trg, kojem je tada i vraćeno ime Trg bana Jelačića, ponovno je postavljen 1990. godine, i to promijenjene orijentacije.
5. August Šenoa
Skulptura autorice Marije Ujević, koja prikazuje velikog književnika naslonjenog na stup na križanju Vlaške i Palmotićeve, izrađen je 1986., a na današnje mjesto postavljen 1988., u povodu 150. godišnjice piščeva rođenja.
6. Nikola Tesla
Ivan Meštrović spomenik je izradio 1954. godine, a prvotno je postavljen 1957. u park Instituta Ruđer Bošković. Na današnju lokaciju, križanje Tesline i Masarykove ulice, premješten je 2006. godine u povodu 150. obljetnice rođenja velikog znanstvenika.
7. Antun Gustav Matoš
Na Strossmayerovu šetalištu spomenik Matošu postavljen je 1978. godine, a bio je prvi spomenik s otklonom od tradicijskih tijekova jer prikazuje pjesnika i književnika kako bezbrižno sjedi na klupi i, rekli bi neki, vjerojatno smišlja nove predivne stihove. Izradio ga je Ivan Kožarić 1978. godine.
8. Josip Juraj Strossmayer
Spomenik je podignut na inicijativu Građanskog odbora, zalaganjem Odbora zagrebačkih gospođa za Strossmayerov spomenik. Izradio ga je Ivan Meštrović 1924. godine, a od 1926. ponosito stoji na Strossmayerovu trgu.
9. Kumica Barica
Skulptura prikazuje seljanku odjevenu u prigorsku nošnju, a simbol je prodavačica na glavnom zagrebačkom placu. Ime spomeniku su izabrali građani Zagreba. Autor spomenika je Stjepan Gračan, a postavljen je 2006.
10. Zdenac života
Ivan Meštrović izradio je jednu od danas najpoznatijih zagrebačkih fontana 1905., a postavljena je 1912. ispred HNK . Grad Zagreb kupio je Meštrovićev Zdenac života na izložbi, te ga postavio kao svojevrsni spomenik Gradskom vodovodu.
Prizemljeno sunce
Prva verzija ove skulpture Ivana Kožarića je 1971. godine u sklopu 6. Zagrebačkog salona prvo postavljena na uglu Deželićeve i Frankopanske, ali je brzo uništena. Današnja je u Bogovićevu ulicu smještena 1994. g. Prvi prolaznik koji je vidio skulpturu zaustavio je svog fiću i snažno je udario nogom. Prizemljeno sunce bilo je i polazišna točka urbane akcije Davora Preisa “Nine views”, u kojoj je u odnosu na Sunce astrološki odnosno aritmetički raspoređeno devet planeta Sunčeva sustava po raznim lokacijama u gradu.