Nije bilo teško predvidjeti da će uredba o sustavnoj kontroli putnika na vanjskim granicama Europske unije i Schengena stvoriti gužve. Kad toliko ljudi putuje, gužve se stvaraju i bez toga. A s takvim kontrolama još su veće. Zato je čudno da u Bruxellesu kažu kako "nemaju procjene utjecaja te odluke na protok roba i ljudi" jer je, tvrde, provedba tek počela i trebat će više vremena kako bi se vidjeli ti utjecaji. Jasno je da će, kako vrijeme bude prolazilo, gužve biti sve veće, a ne manje. Zamislite kako će tek biti tijekom ljeta. Svi koji putuju autom znaju da čak i usporavanje na nekoj autocesti u Njemačkoj, naplata tunela u Austriji ili sužavanje s tri na dvije trake zbog radova stvara kilometarske kolone. Prošle je godine odluka Austrije, Njemačke i nekih drugih država EU, koje su dio Schengena, o privremenoj suspenziji Schengena stvorila velike gužve. Putovao sam tada autom iz Bruxellesa u Zagreb. I bile su gužve na prijelazima Bregana i Macelj, ali ne kao ove godine. Put inače traje oko 14 sati, ali tome treba dodati nekoliko sati kolona po Njemačkoj, oko sat vremena spore vožnje na granici između Njemačke i Austrije te sat do tri sata gužvi po Sloveniji kad napuštate autocestu iza Maribora prema Ptuju. Još i granica.
Nekako je ipak podnošljivo do Zagreba. No, zamislite kako je onima koji putuju u Srbiju, Makedoniju, na Kosovo, u Albaniju ili Grčku.Prošli tjedan letio sam na Kosovo preko Beča. Nova uredba zakomplicirala je, naime, život i putnicima u zračnom prometu. Ako letite iz Bruxellesa preko Beča za Prištinu, kontrola putovnica slijedi pri napuštanju EU i Schengena, dakle u Beču. Austrijanci ipak nisu ni pregledali putovnicu, znači nisu primijenili novu uredbu. Na povratku je bilo drukčije, uredno su pregledali sve putnike, skenirali putovnice i pregledali podatke u kompjuteru. Ali, iako nije bilo gužve, samo dvadesetak ljudi u redu za državljane EU, čekao sam oko pola sata. Dovoljno da neki izgube sljedeći let ako su bili u tranzitu. I takvih je sve više. Sreo sam mnoge koju su imali samo 40 minuta za transfer i zbog duljeg čekanja pri pregledu putovnica nisu stigli na let. Dovoljno je da sve traje samo deset minuta dulje. I Slovenija ima problema. Najavila je da će se protiviti produljenju prava Austrije za suspenziju Schengena na još tri mjeseca.
To će značiti zapravo do kraja ljeta. Svojom krivnjom, ili zbog odluke EU, Slovenija će se ljeti pretvoriti u parkiralište. Od Maclja do Maribora auti će čekati na ulazu u Hrvatsku, a od Maribora do Šentilja u Austriju. No, Slovenci se bune zbog Austrijanaca, dok strogu primjenu sustavnih kontrola prema Hrvatskoj zapravo spominju kao argument da nije potrebno imati kontrole na granici prema Austriji jer će Slovenija uredno sve kontrolirati pri ulasku iz Hrvatske. Nema sumnje da se taj problem može ublažiti samo zajedno. A moguće ga je samo ublažiti, ali ne i u potpunosti riješiti. Dakle, morat ćemo biti sretni ako se smanje gužve jer ne možemo očekivati da će nestati. Europska unija neće ni čuti o ukidanju uredbe i vjeruje da ona u sebi sadrži dovoljno mogućnosti za fleksibilnost kojom će se negativni utjecaj smanjiti na minimalnu razinu. Premda je razumljiv stav da se moraju poduzeti mjere protiv terorizma, upitno je kakav će imati učinak. Još je manje razumno da one koje je već kontrolirala Hrvatska pri ulasku u EU, ili Rumunjska, kontrolira još jednom Slovenija ili Mađarska kad uđu u Schengen. Zar građani Schengena trebaju imati jaču sigurnosnu zaštitu od ostalih iz EU čije države nisu u Schengenu? Kad su se iz Europske komisije borili protiv onih koji žele potpuni nestanak Schengena, upozorili su na velike štete ako se uvedu granične kontrole.
Taj isti argument sad očito treba važiti i za provedbu nove uredbe. A što se tiče mogućnosti slobodnog kretanja terorista, cinici bi rekli da bi možda trebalo uvesti kontrole i pri prelasku iz jednog naselja u Bruxellesu u drugo naselje. Činjenica je da su mnogi teroristi zapravo državljani Unije i ne dolaze odnekud, već su i rođeni u EU i unutar Schengena. Jedino rješenje koje se stalno spominje mogućnost je derogacije od primjene kontrola kad se stvori gužva, ali uz uvjet sigurnosne procjene kojom treba dokazati da to neće ugroziti sigurnost. No, problem je što putnici, kad kreću na put, neće znati hoće li biti derogacija ili ne. Europska komisija kaže da zbog sigurnosnih razloga nikad neće informirati o tome koja je država notificirala uvođenje ciljanih umjesto sustavnih kontrola ili koja to namjerava. Ne žele da potencijalni teroristi znaju gdje će biti, a gdje neće biti takvih kontrola. Zato, primjerice, kad u Hrvatskoj kažu da problema na granici s Mađarskom nema, a sa Slovenijom ima, ne znamo je li to zato što Slovenija provodi, a Mađarska ne provodi uredbu - ili je jednostavno prema Mađarskoj manji promet.