Radovan Karadžić optužen je za genocid, progon i druge zločine u 40 općina u BiH 1992. godine te ubojstvo više od 7000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. i trogodišnju opsadu Sarajeva.
Karadžić je jedan od prvih haaških optuženika. Još 1995. Haaški je sud podigao dvije optužnice protiv njega, za Srebrenicu i zločine u dijelovima BiH s kojih su pobunjeni Srbi protjerali većinu muslimanskog i hrvatskog stanovništva. Carla Del Ponte je 2000. spojila te dvije optužnice u jednu.
Optužen je da je kao prvi čovjek bosanskih Srba, predsjednik SDS-a i predsjednik Republike Srpske, s Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić organizirao niz zločina s ciljem Protiv Radovana Karadžića u Hrvatskoj su podignute dvije optužnice, i to za događaje u Hrvatskoj koji nisu obuhvaćeni haaškom optužnicom. Radi se o zločinima počinjenima nad civilima koje je istražilo Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu. Prema optužnici podignutoj u ožujku 1999., Karadžića se tereti da je 7. kolovoza 1995. osobno zapovjedio zrakoplovno raketiranje pograničnoga hrvatskog sela Mačkovac. Optužnica navodi da su po njegovoj zapovijedi dva zrakoplova tipa Orao izbacila četiri kazetne bombe i ispalila četiri rakete na selo te da su u tom napadu dvije osobe poginule, a osam ih je teško ozlijeđeno. U raketiranju je srušena crkva, oštećeno 20 kuća i 17 gospodarskih objekata. U drugom predmetu istraga je pokrenuta u studenome 1997., i to protiv Karadžića, Mladića, Momira Talića, Boška Kelečevića, Petra Kosića, Milenka Loića, Nenada Marčetića, Manojla Milanovića i Vladimira Arsićazbog raketiranja Požege. Oni su 8. rujna 1995. na Požegu ispalili rakete Orkan 262 i tada je ranjeno devet civila. (Ivanka Toma)
protjerivanja Bošnjaka i Hrvata s dijelova BiH koje su Srbi proglasili svojima. Haaško je tužiteljstvo prošli tjedan objavilo da proučava optužnicu i razmatra moguće izmjene. Najvjerojatnije će njegova optužnica biti prilagođena optužnici protiv Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika, koji su već osuđeni u Haagu. Karadžić 2000. nije bio optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu niti se u njegovoj optužnici spominjala
Miloševićeva uloga.
Optužnica iz 2002. tereti Krajišnika i Plavšićevu da su s Karadžićem sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Kao članovi tog pothvata navode se i drugi haaški optuženici: Ratko Mladić te Momir Talić i Radoslav Brđanin, optuženi za zločine u Bosanskoj krajini.
I Krajišnik i Biljana Plavšić i Brđanin bili su optuženi za genocid, ali za to nisu osuđeni: Biljana Plavšić priznala je krivnju pa je Tužiteljstvo povuklo optužbu za genocid protiv nje, a Krajišniku i Brđaninu genocid u Bosanskoj krajini nije dokazan.
Haaški je sud dosad potvrdio optužbu za genocid samo u Srebrenici, ali ne i u ostatku BiH.
Tužiteljstvo će se u slučaju Karadžić moći oslanjati na dokaze izvedene u nizu postupaka protiv optuženika kojima se sudilo za djela za koja je i Karadžić optužen. Posebno će im značajno biti priznanje Biljane Plavšić.
Može li se kvalitetno suditi za zločinačke pohode bez čovjeka koji je taj zločin provodio?
Može li se Radovanu Karadžiću kao političkom vođi i kreatoru zločinačkih pohoda u kojima su tijekom rata u BiH stradale tisuće Muslimana i Hrvata kvalitetno suditi bez Ratka Mladića koji je kao
zapovjednik vojske bosanskih Srba zločin provodio u djelo? Dio pravnika pribojava se da bi se suđenje Karadžiću, bez Mladića, moglo pretvoriti u svojevrsni spektakl kakav je suđenje Vojislavu Šešelju. Smatraju da se bez Mladića neće sagledati cjelina, odnosno isprepletenost političkog i vojnog vrha u izvršenju genocida nad nesrbima.
Problem - izlazna strategija
Kao prilog toj tezi ističu prvotnu optužnicu na kojoj su Karadžić i Mladić bili zajedno optuženi za zločine nad druga dva naroda u BiH. Dr. Željko Horvatić, profesor kaznenog prava, smatra kako ova bojazan ipak ne treba biti na prvom mjestu. Ističe da je Haaški sud do sada već donio presude za zločine koje su počinili pripadnici srpskih snaga, kroz koje je dokazano da je to bio dio velikosrpske politike koju je vodio Karadžić. Dr. Horvatića brine izlazna strategija Haaškog suda i vrlo kratko vrijeme u kojemu bi se trebalo provesti suđenje Karadžiću. - Ako se iz ovih pragmatičnih razloga optužnica svede na kostur i pritom izostave neki događaji, onda će povijesna istina koju piše Haaški sud biti na velikom gubitku - kaže dr. Horvatić.
S a žimanje optužnice
Za razliku od njega, dr. Ivo Josipović smatra da su najave iz haaškog Tužiteljstva da će sažeti optužnicu protiv Karadžića dobre. - Najgore bi bilo da se postupak vuče godinama - tvrdi dr. Josipović. (Ivanka Toma)
Pokolj na Markalama nije u Karadžićevoj optužnici
• optužen je za zločine u 41 općini od ožujka do prosinca 1992., u razdoblju kad su srpske snage preuzimale kontrolu nad tim područjima, kombinacijom vojnih napada, zastrašivanjem, ubojstvima,
prebacivanjem u logore i deportacijom. Optužnica pokriva razdoblje do kraja rata 1995. i uključuje genocid nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. i zločine počinjene u trogodišnjoj opsadi Sarajeva. Nije optužen samo za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima, nego i prema pripadnicima UN-a: posebna točka optužnice odnosi se na zarobljavanje pripadnika UN-a koji su od svibnja 1992. držani kao taoci da bi se spriječio nastavak zračnih udara na položaje bosanskih Srba koji su odbijali povući topništvo
• optužen je za GENOCID nad Bošnjacima i Hrvatima ne samo u Srebrenici nego u još 17 općina u Posavini, istočnoj Bosni i Bosanskoj Krajini (širem području Banjaluke)
• za PROGON, protjerivanje nesrpskog stanovništva i druge ratne zločine u 41 općini u BiH
• posebna točka optužnice odnosi se na teroriziranje civila u opsadi SARAJEVA od 1992. do 1995., granatiranjem i snajperima. Nije optužen za pokolj na Markalama
• optužen je i za UZIMANJE TALACA kad su potkraj svibnja 1995. bosanski Srbi zarobili više od 200 pripadnika UN-a na Palama i drugim mjestima kako bi spriječili nastavak zračnih udara NATO-a
• dvije optužnice (za Srebrenicu i ostatak BiH) podignute su 1995., a spojene 2000. u jednu sa 11 točaka. Karadžić je u njima optužen da je djelovao zajedno s Momčilom Krajišnikom (2006. osuđen na 27 godina zatvora) i Biljanom Plavšić (priznala krivnju, osuđena na 11 godina zatvora 2003.)
• nije optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s Miloševićem ni drugim čelnicima iz Srbije. Vjerojatno će Tužiteljstvo uvesti tu optužbu prije suđenja jer im je tako lakše dokazati odgovornost optuženog
Optužbe za genocid
Ubojstva
• Bijeljina, travanj 1992.: najmanje 48 ubijenih
• Bosanski Šamac, svibanj 1992.: 17 ubijenih u Crkvinama
• Brčko, svibanj 1992.: 10-ak ubijenih u hotelu Posavina
• Doboj, svibanj 1992.: 34 ubijena u selu Grapska
• Foča, svibanj 1992.: 60 ubijenih u selu Jeleč
• Ilijaš, lipanj 1992.: 18 ubijenih u Lješevu
• Ključ, svibanj 1992.: više od stotinu ubijenih u selima Prhovo i Velagići
• Kotor Varoš, svibanj - studeni 1992.: ubojstvo više od 200 Hrvata i Bošnjaka u selima Dabovići i Grabovica
• Prijedor, srpanj 1992.: 10 ubijenih u Čarakovu
• Sanski Most, svibanj 1992., 30 ubijenih u selu Hrustovo
• Višegrad, lipanj 1992.: više stotina ubijenih na mostovima na Drini i u selu Koritnik
• Vlasenica, svibanj 1992.: 12 ubijenih u selu Drum i 60 u Zaklopači
• Zavidovići, svibanj 1992.: 21 ubojstvo u selu Vozuća
• Zvornik, travanj 1992.: 15 ubijenih
Logori
Manjača, Bijeljina, Batković
Bratunac, škola ‘Vuk Karadžić’, Brčko, Luka
Doboj: 6 logora
Foča, KP dom
Prijedor: Omarska (150 ubijenih), Keraterm (150 ubijenih) i Trnopolje (150 odvedeno na Vlašić i ubijeno)
Rogatica, 2 logora
Sanski Most, Betonirka
Vlasenica, Sušica
Zvornik: Dom kulture u Čelopeku (30 ubijenih), Ekonomija i Tehnička škola u Karakaju (160 ubijenih).
Snježana Pavić
Karadžić je jedan od prvih haaških optuženika. Još 1995. Haaški je sud podigao dvije optužnice protiv njega, za Srebrenicu i zločine u dijelovima BiH s kojih su pobunjeni Srbi protjerali većinu muslimanskog i hrvatskog stanovništva. Carla Del Ponte je 2000. spojila te dvije optužnice u jednu.
Optužen je da je kao prvi čovjek bosanskih Srba, predsjednik SDS-a i predsjednik Republike Srpske, s Momčilom Krajišnikom i Biljanom Plavšić organizirao niz zločina s ciljem Protiv Radovana Karadžića u Hrvatskoj su podignute dvije optužnice, i to za događaje u Hrvatskoj koji nisu obuhvaćeni haaškom optužnicom. Radi se o zločinima počinjenima nad civilima koje je istražilo Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu. Prema optužnici podignutoj u ožujku 1999., Karadžića se tereti da je 7. kolovoza 1995. osobno zapovjedio zrakoplovno raketiranje pograničnoga hrvatskog sela Mačkovac. Optužnica navodi da su po njegovoj zapovijedi dva zrakoplova tipa Orao izbacila četiri kazetne bombe i ispalila četiri rakete na selo te da su u tom napadu dvije osobe poginule, a osam ih je teško ozlijeđeno. U raketiranju je srušena crkva, oštećeno 20 kuća i 17 gospodarskih objekata. U drugom predmetu istraga je pokrenuta u studenome 1997., i to protiv Karadžića, Mladića, Momira Talića, Boška Kelečevića, Petra Kosića, Milenka Loića, Nenada Marčetića, Manojla Milanovića i Vladimira Arsićazbog raketiranja Požege. Oni su 8. rujna 1995. na Požegu ispalili rakete Orkan 262 i tada je ranjeno devet civila. (Ivanka Toma)
|
Protiv Karadžića dvije optužnice u Hrvatskoj
|
Optužnica iz 2002. tereti Krajišnika i Plavšićevu da su s Karadžićem sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Kao članovi tog pothvata navode se i drugi haaški optuženici: Ratko Mladić te Momir Talić i Radoslav Brđanin, optuženi za zločine u Bosanskoj krajini.
I Krajišnik i Biljana Plavšić i Brđanin bili su optuženi za genocid, ali za to nisu osuđeni: Biljana Plavšić priznala je krivnju pa je Tužiteljstvo povuklo optužbu za genocid protiv nje, a Krajišniku i Brđaninu genocid u Bosanskoj krajini nije dokazan.
Haaški je sud dosad potvrdio optužbu za genocid samo u Srebrenici, ali ne i u ostatku BiH.
Tužiteljstvo će se u slučaju Karadžić moći oslanjati na dokaze izvedene u nizu postupaka protiv optuženika kojima se sudilo za djela za koja je i Karadžić optužen. Posebno će im značajno biti priznanje Biljane Plavšić.
Može li se kvalitetno suditi za zločinačke pohode bez čovjeka koji je taj zločin provodio?
Može li se Radovanu Karadžiću kao političkom vođi i kreatoru zločinačkih pohoda u kojima su tijekom rata u BiH stradale tisuće Muslimana i Hrvata kvalitetno suditi bez Ratka Mladića koji je kao
zapovjednik vojske bosanskih Srba zločin provodio u djelo? Dio pravnika pribojava se da bi se suđenje Karadžiću, bez Mladića, moglo pretvoriti u svojevrsni spektakl kakav je suđenje Vojislavu Šešelju. Smatraju da se bez Mladića neće sagledati cjelina, odnosno isprepletenost političkog i vojnog vrha u izvršenju genocida nad nesrbima.
Problem - izlazna strategija
Kao prilog toj tezi ističu prvotnu optužnicu na kojoj su Karadžić i Mladić bili zajedno optuženi za zločine nad druga dva naroda u BiH. Dr. Željko Horvatić, profesor kaznenog prava, smatra kako ova bojazan ipak ne treba biti na prvom mjestu. Ističe da je Haaški sud do sada već donio presude za zločine koje su počinili pripadnici srpskih snaga, kroz koje je dokazano da je to bio dio velikosrpske politike koju je vodio Karadžić. Dr. Horvatića brine izlazna strategija Haaškog suda i vrlo kratko vrijeme u kojemu bi se trebalo provesti suđenje Karadžiću. - Ako se iz ovih pragmatičnih razloga optužnica svede na kostur i pritom izostave neki događaji, onda će povijesna istina koju piše Haaški sud biti na velikom gubitku - kaže dr. Horvatić.
S a žimanje optužnice
Za razliku od njega, dr. Ivo Josipović smatra da su najave iz haaškog Tužiteljstva da će sažeti optužnicu protiv Karadžića dobre. - Najgore bi bilo da se postupak vuče godinama - tvrdi dr. Josipović. (Ivanka Toma)
|
Suđenje bez Ratka Mladića
|
Pokolj na Markalama nije u Karadžićevoj optužnici
• optužen je za zločine u 41 općini od ožujka do prosinca 1992., u razdoblju kad su srpske snage preuzimale kontrolu nad tim područjima, kombinacijom vojnih napada, zastrašivanjem, ubojstvima,
prebacivanjem u logore i deportacijom. Optužnica pokriva razdoblje do kraja rata 1995. i uključuje genocid nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. i zločine počinjene u trogodišnjoj opsadi Sarajeva. Nije optužen samo za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima, nego i prema pripadnicima UN-a: posebna točka optužnice odnosi se na zarobljavanje pripadnika UN-a koji su od svibnja 1992. držani kao taoci da bi se spriječio nastavak zračnih udara na položaje bosanskih Srba koji su odbijali povući topništvo
• optužen je za GENOCID nad Bošnjacima i Hrvatima ne samo u Srebrenici nego u još 17 općina u Posavini, istočnoj Bosni i Bosanskoj Krajini (širem području Banjaluke)
• za PROGON, protjerivanje nesrpskog stanovništva i druge ratne zločine u 41 općini u BiH
• posebna točka optužnice odnosi se na teroriziranje civila u opsadi SARAJEVA od 1992. do 1995., granatiranjem i snajperima. Nije optužen za pokolj na Markalama
• optužen je i za UZIMANJE TALACA kad su potkraj svibnja 1995. bosanski Srbi zarobili više od 200 pripadnika UN-a na Palama i drugim mjestima kako bi spriječili nastavak zračnih udara NATO-a
• dvije optužnice (za Srebrenicu i ostatak BiH) podignute su 1995., a spojene 2000. u jednu sa 11 točaka. Karadžić je u njima optužen da je djelovao zajedno s Momčilom Krajišnikom (2006. osuđen na 27 godina zatvora) i Biljanom Plavšić (priznala krivnju, osuđena na 11 godina zatvora 2003.)
• nije optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s Miloševićem ni drugim čelnicima iz Srbije. Vjerojatno će Tužiteljstvo uvesti tu optužbu prije suđenja jer im je tako lakše dokazati odgovornost optuženog
Optužbe za genocid
Ubojstva
• Bijeljina, travanj 1992.: najmanje 48 ubijenih
• Bosanski Šamac, svibanj 1992.: 17 ubijenih u Crkvinama
• Brčko, svibanj 1992.: 10-ak ubijenih u hotelu Posavina
• Doboj, svibanj 1992.: 34 ubijena u selu Grapska
• Foča, svibanj 1992.: 60 ubijenih u selu Jeleč
• Ilijaš, lipanj 1992.: 18 ubijenih u Lješevu
• Ključ, svibanj 1992.: više od stotinu ubijenih u selima Prhovo i Velagići
• Kotor Varoš, svibanj - studeni 1992.: ubojstvo više od 200 Hrvata i Bošnjaka u selima Dabovići i Grabovica
• Prijedor, srpanj 1992.: 10 ubijenih u Čarakovu
• Sanski Most, svibanj 1992., 30 ubijenih u selu Hrustovo
• Višegrad, lipanj 1992.: više stotina ubijenih na mostovima na Drini i u selu Koritnik
• Vlasenica, svibanj 1992.: 12 ubijenih u selu Drum i 60 u Zaklopači
• Zavidovići, svibanj 1992.: 21 ubojstvo u selu Vozuća
• Zvornik, travanj 1992.: 15 ubijenih
Logori
Manjača, Bijeljina, Batković
Bratunac, škola ‘Vuk Karadžić’, Brčko, Luka
Doboj: 6 logora
Foča, KP dom
Prijedor: Omarska (150 ubijenih), Keraterm (150 ubijenih) i Trnopolje (150 odvedeno na Vlašić i ubijeno)
Rogatica, 2 logora
Sanski Most, Betonirka
Vlasenica, Sušica
Zvornik: Dom kulture u Čelopeku (30 ubijenih), Ekonomija i Tehnička škola u Karakaju (160 ubijenih).
|
TOČKE OPTUŽNICE
|
Snježana Pavić