Portugal i Island dva su svijeta suprotnosti. Prvi je smješten na samom jugu Europe i broji više od 300 sunčanih dana u godini, drugi, pak, plovi na hladnom sjeveru gdje tijekom prosinca sunce sja samo pet sati. Uz mediteransku zemlju vežu se prekrasne plaže i odlično vino, a uz nordijsku vječni snijeg te saonice koje vuku izdržljivi haskiji. U jednoj se diče monumentalnim građevinama i osebujnim dvorcima, dok u drugoj netaknutim glečerima te moćnim gejzirima. Čak se i u povijesnim knjigama pronalaze dijametralne razlike. Portugal, naime, slovi kao najstarija država u Europi, dok je Island posljednje mjesto na svijetu koje su naselili ljudi.
Unatoč brojnim suprotnostima, ove dvije zemlje dijele i poneke sličnosti. Za početak, obje države ulažu znatna sredstva u zelenu proizvodnju energije te su jedne od popularnijih turističkih odredišta u Europi. Uz to, nude pregršt predivnih prizora koji su, u pravilu, nedostupni normalnom paru ljudskih očiju već su rezervirani za posebne pojedince. To su, primjerice, scene surfera koji krote valove visoke i do 25 metara ili, pak, rijetko zabilježeni trenuci hranjenja grbavih kitova.
Još jedna zajednička karakteristika obje zemlje jest i činjenica da je National Geographic uvrstio Portugal te Island u novu, treću sezonu zadivljujuće i prestižne dokumentarne serije Europa iz zraka. Riječ je o emisiji koja gledatelje vodi na jedinstveno putovanje zrakom te im pokazuje prirodne, kulturne i povijesne znamenitosti zemlje na način na koji još nije viđen. Prva epizoda nove sezone bila je o Hrvatskoj i emitirana je 19. rujna, kada je više od 180 milijuna gledatelja samo iz Europe vidjelo Lijepu Našu na jedan potpuno drugačiji način. Osim Hrvatske, u novoj sezoni sudjeluju i Irska, Norveška i Švicarska te, kao što smo već rekli, Portugal (10. listopad u 22 sata) i Island (17. listopada u 22 sata).
Epizoda o Portugalu premijerno će biti prikazana 10. listopada u 22 sata na National Geographicu. Spektakularno putovanje ovom zemljom počinje u općini Arouca iznad rijeke Paiva gdje je sagrađen najdulji pješački viseći most na svijetu. Dug je nevjerojatnih 516 metara zbog čega i nosi ime „516 Arouca“ te je s radom počeo u proljeće ove godine. Kako bi lakše dobili dojam o njegovoj veličini dovoljno je znati da je duži čak i od Mosta dr. Franja Tuđmana koji cestom povezuje dvije obale zaljeva Rijeke dubrovačke kod Dubrovnika. Dronovi National Geographica vode gledatelje u trenutak kada su radnici volonteri prvi puta prošetali mostom, testirajući na taj način njegovu sigurnost. Šetnja duga pola kilometra na 175 metara nadmorske visine istinski je scena koju je teško zaboraviti, kako za šetače, tako i za gledatelje.
Nismo gotovi sa šetnjom. S kanjona rijeke Paiva selimo se na ulice Lisabona gdje je moguće doslovno hodati po umjetničkim djelima. Vidite, glavni je grad Portugala poznat po mozaičnim pločicama kojima su popločene ne samo ulice, već i kolodvori, fasade i palače. Svaki uzorak nosi neku svoju priču koja se proteže kroz trgove i ulice, no prava slike može se dobiti tek iz zraka. Ova remek djela, od kojih neka potječu iz 1840-ih godina, unikatni su potpis grada, a njihova povijest se može iščitati u Museu Nacional do Azulejo, nacionalnom muzeju koji je posvećen upravo živopisnim pločicama.
Napuštamo prekrasne ulice Lisabona i odlazimo prema jugu, u regiju Alentejo gdje leži carstvo hrasta plutnjaka. Mnogi to ne znaju, no Portugal je najveći svjetski proizvođač i izvoznik plutenih čepova. Oko 55 posto pluta proizvodi se upravo u ovoj zemlji, a od izvoza zarade više od milijardu eura godišnje. U emisiji Europa iz zraka imamo priliku vidjeti kako izgleda proces prikupljanja pluta. Sve se radi ručno i marljivi radnici uz pomoć male sjekire skidaju koru kako ne bi oštetili drvo. Pritom treba naglasiti kako se kora smije skidati tek nakon što hrast navrši 25. godina života te se postupak prikupljanja pluta smije ponoviti svakih 9 godina. Najbolji materijal se pritom koristi za izradu plutenih čepova za neka od najskupljih vina svijeta, no ovaj prirodni i jedinstveni materijal je svoju primjenu pronašao i u drugim granama kako na zemlji tako i u svemiru. Pluto se, naime, već dugo koristi kao izolacijski materijal u gradnji svemirskih modula. Zbog svoje male težine pluto je idealan materijal i u zrakoplovnoj industriji, ali i mnogo „zemaljskijim" prijevoznim sredstvima poput tramvaja. Najlakši tramvaj na svijetu dolazi iz Simensa i zahvaljujući plutu je 18 tona lakši od sličnog vozila s konvencionalnim materijalima.
No, ne završe svi pluteni čepovi na stranim buteljama vina nego mnogi od njih nađu svoju primjenu i u domaćim vinarijama. Najpoznatija portugalska sorta vina je porto, vrsta desertnog vina iz istoimenog portugalskog grada Porta, koje se proizvodi u dolini rijeke Douro. O njegovoj prestiži govori i činjenica da je boca Niepoort in Lalique iz 1863. godine prodana prije tri godine na dražbi u Hong Kongu za nevjerojatnih 127.000 dolara čime je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao najskuplja butelja port vina. Ovo cijenjeno vino bere se u regiji koja je okupana suncem više od 300 dana u godini, no čiji teren je izuzetno strm zbog čega se vinogradi moraju brati ručno. Kako izgleda jedna takva tradicionalna berba snimili su dronovi National Geographica na imanju Quinta da Roêda, jednom od najspektakularnijih vinograda u svijetu.
U epizodi o Portugalu kamere vode gledatelje i do bajkovite Nacionalne palača Pena koju je u 19. stoljeću dao sagraditi njemački princ Ferdinand nakon što se oženio za portugalsku kraljicu Mariu II. Gradnjom dvorca njemački se princ htio približiti svojim novim podanicima i zbog toga je naredio da palača ima više dizajna koji će predstavljati različite faze portugalske povijesti. Osim toga, dronovi National Geographica vode gledatelje i na prevrtljive valove Atlantskog oceana gdje hrabri surferi lome valove više od 25 metara, ali i pomoću kojih se proizvodi električna energija putem moćnog Waveroller generatora, stroja koji je uronjen u ocean i proizvodi jednako energije kao solarna farma na 1,5 hektaru zemlje.
No, ne smijemo zaboraviti i na drugu figuru u ovom tekstu. Prijeđimo sada na ljepote Islanda i to odmah na jednu od scena koja je oduševila i biologe. Ova zemlja je poznata po kitovima, a najpoznatiji i najveći među njima je grbavi kit koji teži i do 30 tona. Dronovi National Geographica su uspjeli locirati jedno jato kitova, ali i jedan posebni prizor lova. Ove životinje koriste tehniku lova "mrežom mjehurića“ - ispuste niz mjehurića koji formiraju mrežu i pomoću nje ulove manje ribe te zatim mjehuriće povuku natrag u svoje tijelo. Ovaj način hranjenja nisu mnogi uspjeli uloviti na kameri, što samo daje dodatnu vrijednost ovom velikom pothvatu.
Još jedan fantastičan „ulov“ zabilježen je i u regiji Reykjanes. Arheolozi su na tom području pronašli ostatke nastambi Vikinga iz 9. stoljeća, ali je problem što se nalaze u blizini aktivnog vulkana. U epizodi imamo priliku vidjeti kako tim arheologa mapira 130 nalazišta prije nego li dođe do erupcije i izljeva lave. Na sreću, rastaljena stijenska masa koja dostiže temperaturu između 700°C i 1200°C nije zahvatila arheološko nalazište, već je samo ponudila spektakularne scene za gledatelje emisije Europa iz zraka.
Priča o Islandu nije samo priča o znamenitostima, nego i o ljudima. U epizodi upoznajemo vrijedne vozače ralica koji u samo pola sata očiste cijelu avionsku pistu na najvećem Islandom aerodromu Keflavik. Gledatelji će saznati i za Birnu Hrönn, svjetsku prvakinju u zimskom plivanju koja pronalazi mir i tišinu plivajući u prekrasnom okruženju Vatnajökulla, najvećeg europskog ledenjaka koji pokriva 8 posto površine cijelog Islanda.
Tu su i hrabri alpinisti koji ručno peru prozore na Harpi, arhitektonskom dragulju cijele države te domu islandske opere i simfonijskog orkestra. Koncertna dvorna je smještena uz luku u Reykjaviku zbog čega se perači prozora na jednom dijelu moraju spustiti na brod koji ih čeka u podnožju zgrade te se potom ponovno popnu na sami vrh građevine visoke 43 metra.
Posebno zanimljiva priča dolazi s jezera Laugarvatnis koje na prvu izgleda kao da gori. Para koja se uzdiže iz podnožja jezera rezultat je geotermalne energije, topline koja dolazi iz samog središta Zemlje te se probija na površinu. Na ovom jezeru temperatura zagrijava pijesak i do 100 stupnjeva Celzijusovih, a lokalci su pronašli razne načine kako da iskoriste tu energiju za svoje potrebe. Kamere National Geographica prate pekara Sigurðura Rafna Hilmarssona koji uz pomoć ove prahistorijske energije izrađuje kruh. Da, kruh! U posebnoj posudi priprema tijesto prema recepturi svoje bake te ju kasnije zakopava u vrući pijesak. Nakon 24 sata iskopa posudu kojoj se ispekao ukusan kruh.
U epizodi vidimo i jednu simbiozu koja vlada između farmera u pokrajini Skagafjörður poznatoj i kao kolijevki jahanja u kojoj broj konja nadmašuje broj stanovnika. Svako ljeto farmeri iz svojih staja puste stotine i stotina konja koji slobodno jure islandskim pašnjacima. No, pred zimu moraju ih vratiti, što je zadatak koji zahtijeva njihovu zajedničku suradnju i pomoć ogromne „sortirnice“ nalik suncokretu. Naime, oni dotjeraju konje do nastambe u kojoj se konji odvajaju te na taj način svaki vlasnik dobije natrag konje koje je i pustio na pašu prije ljeta.
Odlazimo još do bijelog dragulja Reykjavika - Hallgrímurove crkve, jedne od najviših građevina na cijelom Islandu. Na prvu izgleda kao dvorac Minas Tirith iz Gospodara prstenova sa svojim heksagonalnim stupovima koji se penju uz glavni toranj. Građena je čak 41 godinu te je prvotno zamišljena kao kompleks zgrada koji će uključiti još i sveučilište te druge obrazovne ustanove, no taj plan arhitekta Guðjóna Samúelssona nije nikada realiziran. Zbog svog izgleda ova crkva je našla svoje mjesto u nekoliko izbora najneobičnijih građevina svijeta, ali je također izabrana u časopisu Architectural Digest među 19 najljepših vjerskih ustanova.
Epizoda emisije Europa iz zraka o Islandu bit će premijerno emitirana 17. listopada u 22 sata te će gledatelji tada imati priliku vidjeti iz prve ruke kako izgledaju sve ove maestralne priče i znamenitosti s nordijskog otoka. Tjedan prije toga bit će prikazana epizoda o Portugalu, a treća sezona ove fantastične emisije završit će 24. listopada sa Švicarskom. Stoga, rezervirajte si nedjeljne večeri i prepustite se najljepšim prizorima koje Europa može ponuditi.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studia Hanza Medije i National Geographica.