Uz pomoć Saaba

Hrvatsko zrakoplovstvo – jesmo li korak do stvaranja regionalnog huba za popravak i održavanje aviona?

Švedsko-hrvatska suradnja u području zrakoplovstva i obrane mogla bi rezultirati stvaranjem približno 500 radnih mjesta
 Stefan Kalm

Hrvatski zrakoplovni tehničari izrazito su cijenjeni u svijetu. To potvrđuju i redovni godišnji upiti brojnih renomiranih europskih tvrtki koje buduće radnike iz Hrvatske traže još dok su u srednjoškolskim klupama. No, ta tradicija rada s avionima seže još iz doba bivše države kada je u Hrvatskoj djelovao Vazduhoplovni remontni zavod "Zmaj", preteča današnjeg Zrakoplovno-tehničkog centra (ZTC). U bivšem „Zmaju“ obavljao se remont dozvučnih i nadzvučnih zrakoplova i specijalne opreme, a u svojim najboljim danima Zavod je proizvodio i mete za ciljanje u zraku, kao i najsloženije rezervne dijelove za sve tipove dozvučnih i nadzvučnih zrakoplova u tadašnjoj JNA-a. Prema informacijama iz istraživačkog rada „Vojnoindustrijski kompleks SFRJ“, u to vrijeme je u „Zmaju“ radilo 896 radnika - 25 vojnih i 871 građanska osoba.

Danas je, pak, situacija puno drugačija. ZTC se pretežito koncentrira na održavanje domaćih helikoptera, vojnih, civilnih i protupožarnih zrakoplova, no više nema kapacitet za obavljanje opsežnih remonta borbenih aviona. Upravo zato je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo prije nekoliko godina moralo svoje MiG-ove poslati na remont prvo u Rumunjsku, a onda i u Ukrajinu, a ti su poslovi i dugo nakon okončanja radova bili na naslovnicama domaćih medija.

Uz avione dolazi i popratni paket

Ipak, ostaje pitanje kakva će biti uloga ZTC-a nakon što u Hrvatsku dođu novi borbeni avioni. Naime, Hrvatska je trenutačno pri kraju procesa nabave višenamjenskih borbenih zrakoplova jer spomenutim MiG-ovima, koji sada čuvaju hrvatsko nebo, rok upotrebljivosti istječe 2023. godine. Odluka o novom borbenom avionu koji će čuvati hrvatsko nebo trebala bi, kažu nadležni, biti poznata početkom iduće godine. Među ponuđenim opcijama su novi zrakoplovi iz Švedske i SAD-a te rabljeni iz Francuske (proizvedeni još 2005. i 2007.) i Izraela (model iz 1991.).

To su sve redom puno naprednije letjelice od sadašnjih MiG-ova, pa se samim time velika pozornost mora obratiti i na održavanje tih aviona. Uz samu letjelicu, Hrvatska stječe i popratni paket - obuku pilota te tehničkog osoblja, kao i strateško partnerstvo i industrijska ulaganja. Upravo je o ulaganjima dosad možda bilo i najmanje riječi, ali i konkretnih detalja koji bi usmjerili hrvatsko zrakoplovstvo u budućnosti. Jedna ponuda ipak iskače po ovom pitanju. Iz švedskog Saaba, tvrtke koja proizvodi Gripene, ističu da su spremni prenijeti znanje i iskustvo oko održavanja zrakoplova, što bi moglo doprinijeti tehnološkom razvoju hrvatske industrije za održavanje i popravak zrakoplova (MRO). Kad bi se time ojačale lokalne sposobnosti za MRO, mogao bi se povećati i portfelj usluga, što bi rezultiralo i dugoročnim povećanjem prihoda. Takva tehnološka suradnja sa Saabom mogla bi dovesti do uspostave Regionalnog zrakoplovnog centra za podršku i usluge u Hrvatskoj.

- Švedsko-hrvatska suradnja u području zrakoplovstva i obrane mogla bi znatno pridonijeti tehnološkom razvoju lokalnih tvrtki, što bi u konačnici rezultiralo stvaranjem približno 500 dodatnih visokotehnoloških radnih mjesta, povećanim tehnološkim mogućnostima i potencijalno povećanim prihodima. Industrijska suradnja s lokalnim partnerima na području održavanja, popravka i remonta zrakoplova dio je naše strategije izvoznih tržišta. To obično uključuje obuku, prijenos tehnologije i know-how, potpomognut odgovarajućom obukom - kaže Jonas Hjelm, viši potpredsjednik i voditelj poslovanja područja Aeronautike iz Saaba, te zaključuje da će to biti dugoročna suradnja ravnopravnih partnera.

image
Stefan_kalm

Benefiti i za nastavno osoblje

Regionalni centar bio bi, uistinu, veliki pomak naprijed za razvoj hrvatske aeronautičke industrije, odnosno područja za održavanje i popravak letjelica, što su nam potvrdili i stručnjaci iz tog područja. Prof. Vedran Šarac, ravnatelj Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina iz Velike Gorice, navodi tako da bi regionalni centar doprinio razvoju zrakoplovstva u Hrvatskoj jer bi osim novih radnih mjesta potaknuo i školovanje većeg broja stručnih zrakoplovnih kadrova svih profila te omogućio dodatno stručno usavršavanje postojećih.

- Škole i fakulteti imali bi priliku da se i njihovo nastavno osoblje dodatno stručno teorijski i praktično usavršava direktno u samim centrima kroz sve vidove i oblike obuka i školovanja. To bi dodatno potaknulo i usavršavanje van granica RH u zemljama proizvođačima zrakoplova koji su otvorili regionalni centar, tj. bili bi bolje povezani s europskim i svjetskim zrakoplovstvom – ističe Šarac.

image
Stefan_kalm

Ujedno, Iz Zavoda za aeronautiku na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu navode da bi svako otvaranje novog centra u sektoru zrakoplovstva predstavljalo poticaj i doprinos razvoju cjelokupne zrakoplovne zajednice u Hrvatskoj jer postoje obrazovni centri koji školuju kvalitetne kadrove za rad u navedenom sektoru.

Veliki interes europskih kompanija

Naime, Hrvatska trenutačno ima jako veliki broj ustanova za obrazovanje budućih pilota i zrakoplovnih tehničara. U zemlji imamo dvije srednje škole za školovanje zrakoplovnih tehničara-mehaničara, u Velikoj Gorici i Zadru, kao i niz studijskih programa za pilote i tehničare na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti te Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kao i na Veleučilištu Velika Gorica. Unatoč bogatom obrazovanom programu, ne postoji toliko mjesta gdje mladi ljudi mogu pronaći posao te nastaviti usavršavanje svojih vještina. U pravilu se tehničari zaposle u Croatia Airlinesu ili ZTC-u, koji zajedno godišnje traže između 15 do 25 novih ljudi, ili pak u drugim javnim i privatnim organizacijama i ustanovama koje povremeno traže nove kadrove.

image
Saab Aeronautics

Veliki dio njih na kraju, nažalost, ode van granice Hrvatske. Kako nam je kazao prof. Šarac, u Zrakoplovnu tehničku školu Rudolfa Perešina nekoliko puta godišnje stižu upiti za učenike koji bi htjeli raditi renomiranim europskim kompanijama na održavanju zrakoplova iz gotovo svih članica Europske unije. Prošle su godine čak imali posjet predstavnika poslodavaca koji je ponudio 15-ak slobodnih radnih mjesta diljem Njemačke za sve zainteresirane učenike završnih razreda.

- Prema našim skromnim saznanjima i informacijama koje dobivamo od poslodavaca naši bivši učenici su cijenjeni zrakoplovni stručnjaci u svijetu. Značajan broj naših bivših učenika ujedno lete kao profesionalni civilni i vojni piloti, instruktori letenja i zrakoplovni kontrolori, obnašaju visoke stručne vojne i civilne dužnosti i rukovodeća mjesta. No, odlasci izvan Hrvatske nisu toliko zbog razloga što nemaju posla u Hrvatskoj koliko zbog želje za bolje plaćenim radnim mjestima - navodi Šarac.

Iskustva iz Češke, Mađarske i Brazila

Ipak, stručnjaci upozoravaju da treba biti oprezan kod teme regionalnog centra jer su iskustva iz prijašnjih godina pokazala da najave stranih firmi često ostanu samo na riječima. Što se tiče Saaba, pogledamo li njihovu dosadašnju praksu, to se ne bi trebalo dogoditi. Naime, švedska tvrtka je već ranije dokazala da ispoštuju dogovore koje sklope s drugim država koje su implementirale Gripene u svoja ratna zrakoplovstva. Riječ je o Mađarskoj, Češkoj, Tajlandu i Južnoj Africi, a tom popisu odnedavno se pridružio i Brazil.

Primjerice, nakon isteka 10-godišnjeg leasinga, Česi su 2014. godine produžili ugovor sa Švedskom do 2027. Prilikom isteka leasinga, Saab je objavio izvješće za češki Gripen program industrijske suradnje. Glavni naglasci u tom izvješću su bili sljedeći – do prosinca 2014. češkim je tvrtkama u obliku offset programa isporučeno 130 posto u odnosu na ukupno dogovorene obaveze, s time da isporučena kumulativna vrijednost iznosi 31,4 milijardi čeških kruna (nešto više od 9 milijardi kuna). Ukratko, ispunili su i više nego što je Češka tražila.

image
Gripen u Češkom ratnom zrakoplovstvu
Saab Ab

Što se tiče efektivnosti njihovih industrijskih ulaganja, dovoljno je baciti pogled na njihov posao u Brazilu. Naime, 2014. Saab i Brazilsko ratno zrakoplovstvo potpisali su sporazum o razvoju i gradnji 36 novih Gripena E/F. Rezultat je jedno od najvećih partnerstva u prijenosu tehnologije za brazilsko ratno zrakoplovstvo i najveći koji je Saab ikad sklopio u drugoj zemlji. Do 2026. više od 350 brazilskih inženjera i tehničara iz partnerskih tvrtki prošlo je teoretsku obuku i obuku na radnom mjestu u Švedskoj.

- Ovime će država imati profesionalce obučene za više od 60 offset projekata, što će je učiniti sposobnom za razvoj borca u budućnosti, postavljajući ga na isti nivo kao i države poput SAD-a, Rusije, Francuske i Švedske - objasnio je Bengt Janér, direktor Gripen Brasil iz Saaba.

Prema tome, suradnja sa Saabom neće Brazilu donijeti samo moderne borbene avione nego će otvoriti prostor za rast gospodarstva te dodatno unapređenje ionako uspješne brazilske aeronautičke industrije. Iako se ne radi o istom obliku industrijske suradnje koji je ponuđen Hrvatskoj, sama činjenica ponuđenog osnivanja regionalnog centra za aeronautiku, održavanje i popravak zrakoplova otvorio bi nova vrata za preporod zrakoplovstva u Lijepoj našoj. Osim održavanja i popravaka vlastitih Gripena, Hrvatska bi mogla preuzeti te poslove i za regiju, prvo na vojnim, a potom i na civilnim avionima. ZTC bi ovakvim ishodom postao tržišni igrač i poželjan partner u zrakoplovnom sektoru EU. Ono što smo danas za popravak kanadera, u budućnosti možemo biti za sve vrste aviona. Baš kao i nekada.


Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Saaba, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2024 21:15