Turistička sezona u punom je jeku, a posljednje brojke Hrvatske turističke zajednice pokazuju da sve hrvatske regije bilježe veće posjete turista nego prošle godine. Prema statistici, u lipnju 2023. ukupno je ostvareno 2,907.592 dolaska i 15,023.187 noćenja, što je za dva posto više dolazaka i jedan posto više noćenja u usporedbi s lipnjem prošle godine.
Uz Dalmaciju i Kvarner, jedna od najposjećenijih regija među turistima je Istra. Njezina popularnost kao najpoželjnije hrvatske destinacije ne čudi jer ova regija ističe se bogatom kulturnom baštinom, vrhunskom gastronomijom, mnogim prirodnim ljepotama, manifestacijama i aktivnostima tijekom cijele godine, ali i dobrom praksom primjene održivosti u turizmu.
Naime, Svjetska turistička organizacija navodi da je upravo „zeleni“ turizam jedan od ključnih imperativa poslovanja budućeg turističkog sektora na globalnoj razini. Prema njihovoj definiciji, održivost turizma leži u pametnom raspolaganju turističkim resursima, od kulturnih vrijednosti do prirodnih bogatstava.
Odličan primjer takvog poslovanja je program EcoDomus kojeg provodi Upravni odjel za turizam Istarske županije. Cilj mu je povećanje društvene i ekološke odgovornosti u turizmu kroz označavanje turističkih objekata koji su zadovoljili najmanje 50 osnovnih kriterija u 12 kategorija. To su, primjerice, promoviranje lokalne baštine i stila život kroz tradicionalne sajmove i običaje, promicanje lokalnih proizvođača hrane, recikliranje otpada, energetska učinkovitost, kao i čišćenje objekta samo eko certificiranim proizvodima sigurnim za zdravlje osoblja, gostiju i okoliša.
Ekoturizam, dakle, postaje sve privlačniji turistima koji se više ne zadovoljavaju izležavanjem na plaži. Oni žele posjetiti prirodna područja netaknuta masovnim turizmom, što nužno ne znači da se moraju odreći luksuza. Diljem svijeta postoje ekoturistička odmarališta najvišeg standarda, kao što su glamping resorti, koja pružaju najbolje iz oba svijeta – luksuz i prirodu.
No, održivost nije jedini prioritet turističkog sektora. Zbog promjene očekivanja potrošača, sve većeg tehnološkog napretka i sveprisutnosti jeftinog zračnog putovanja, u turizmu se stavlja naglasak i na trendove koji će obilježiti njegovu bližu i dalju budućnost.
Fokusiranje na turista
Iznajmljivači i svi koji pružaju turističke usluge stremit će pružanju najboljeg korisničkog iskustva svojim gostima. To podrazumijeva brže i jednostavnije načine rezervacije avionskih karata, smještaja, prijevoza i aktivnosti s minimalno truda. Prema analizi milijuna rezervacija koje je proveo travel-tech startup Beyonk, 65 posto potrošača rezervira neku uslugu 48 sati prije njezinog početka. Osim toga, napredak tehnologije omogućit će i veću sigurnost turista gdje god se nalazili.
Personalizacija putovanja također će biti u fokusu kada je riječ o prilagođavanju potrebama gostiju. Korištenjem inovativnih tehnologija, kao što su virtualni asistenti i chat botovi, mogu se stvoriti individualno prilagođeni programi putovanja, ponuda hrane i aktivnosti koje odgovaraju interesima svakog pojedinog turista.
Iskustveni turizam
Tko su gosti koji dolaze na destinaciju i što žele doživjeti su pitanja koja će biti ključna u kontekstu budućnosti turističkog marketinga. Kako bi pružatelji turističkih usluga bili konkurentni na tom tržištu, svojim gostima trebat će pružiti jedinstveni doživljaj. Jer putnici sve više žele sudjelovati i doživjeti autentična iskustva na odredištu umjesto da pasivno promatraju što se događa oko njih. Neka od takvih iskustava uključuju radionicu kuhanja na otvorenom, iskustvo letenja paraglajderom, posjet neaktivnom vulkanu ili pak kratki i zabavni tečaj jezika zemlje u kojoj se nalaze.
Volontiranje u svrhu očuvanja okoliša također je jedna od aktivnosti koja može privući turiste, a snažno promovira održivi segment turističke destinacije. Projekt „Za arhipelag bez plastike“ hrvatski je primjer takve inicijative koja se vodi od 2021. godine. Ona je svojevrsni nastavak projekta „Za Zlarin bez plastike“ u sklopu kojega su volonteri na otoku Zlarinu ostvarili pomak u smanjenju onečišćenja jednokratnom plastikom. Zlarinska udruga „Tatavaka“ u partnerstvu s udrugom „Zajedno za Krapanj“ i Turističkom zajednicom Krapanj-Brodarica proširila je ovu hvalevrijednu inicijativu i na druge otoke.
Projektnu podršku pružili su im i organizacija SMILO – Small Island Organisation koja podržava otoke manje od 150 km² u njihovom održivom razvoju i upravljanju resursima.
Autentičnost destinacije
Prema istraživanju magazina Journal of Travel Research, autentičnost destinacije u velikoj mjeri utječe na dijeljenja zadovoljstva putnika na društvenim mrežama. Drugim riječima, da bi neka destinacija bila autentična i privlačila turiste, svi dionici destinacije moraju raditi na razvijanju novih iskustava i proizvoda koji pokazuju njezino bogatstvo. To se može učiniti ponudom potpuno novih i nekonvencionalnih iskustava, ali i razvijanjem postojećih iskustava u novim smjerovima.
Dobar primjer je Muzej bećarca u Pleternici, gdje se moderna arhitektura i tehnologija stapa s lokalnim geografskim obilježjima, poviješću i tradicionalnom nematerijalnom kulturnom baštinom – bećarcem. On je postao novi motiv dolaska turista u Slavoniju.
Gostoljubivost
Brza rezervacija, zanimljivi sadržaji i udoban smještaj nisu jedini kriteriji za zadovoljstvo gostiju. Veliku ulogu igra i gostoljubivost domaćina. Topli i srdačni doček stvara snažan prvi dojam o destinaciji i pružateljima usluga te može poboljšati cjelokupno zadovoljstvo putnika tijekom njihovog boravka. Zato je važno u svakom segmentu poslovanja turističkog sektora težiti unapređenju gostoljubivosti jer je veća vjerojatnost da će se zadovoljan gost vratiti na istu destinaciju i preporučiti je drugima.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Mastercard.