Brojke koje govore o odnosu brze mode i okoliša blago su rečeno zastrašujuće. Brza moda proizvodi više CO2 nego zrakoplovstvo i pomorski prijevoz zajedno. Modna industrija drugi je najveći industrijski onečišćivač, odgovorna za otprilike deset posto globalnog onečišćenja, što je više od emisija iz zračnog i pomorskog prometa zajedno.
Prodaja odjeće se u nešto više od deset godina udvostručila s sto na 200 milijardi komada godišnje, dok se prosječni broj nošenja određenog predmeta smanjio za 36 posto. Više od 500 milijardi dolara izgubi se svake godine zbog nedostatka recikliranja i korištenja odjeće. Čak 20 posto otpadnih voda na globalnoj razini nastaje radi bojenja tekstila.
Masovna proizvodnja jeftine odjeće donijela je revoluciju u modu, no desetljećima nakon svima je jasno da je takav nagli i rapidni rast itekako neodrživ. A cijelu bi situaciju u korist prirode mogli okrenuti današnji mladi, generacije Z i Alfa, koje će do 2030. godine činiti 45 posto svjetske populacije i biti najvažnija ciljana publika za modne brendove. I to ne samo zbog svoje brojnosti, već i radi toga što su istraživanja pokazala da mladi ovih generacija u kategoriji zabave najviše troše upravo na odjeću. U nju ulažu više nego u odlaske u restorane ili koncerte te videoigre i drugu tehnologiju.
Globalno zatopljenje kao ključni problem
Pripadnici ovih generacija danas svjedoče inflacijskim stopama koje desetljećima nisu bile toliko visoke. Ti makrofaktori sugeriraju da bi generacije dugoročno mogle biti osjetljive na cijene, odnosno tražiti najveću vrijednost za svoj novac. Euromonitorovo istraživanje "Stav potrošača: Životni stilovi" pokazalo je da iako generacija Z ima više planova za kupovinu u trgovinama s popustima od globalnog prosjeka, dok istovremeno na krizu reagiraju prihvaćajući alternativne načine pristupa proizvodima; smanjujući nepotrebne troškove i okrećući se zelenim aktivnostima poput popravaka, preprodaje, recikliranja i najma.
Čak 60 posto pripadnika generacije Z izjasnilo se da želi svijetu donijeti pozitivnu promjenu, među ostalim i kroz odgovornu kupovinu. Ovo su svjesni konzumenti koji nemaju striktne granice između poslovnog i privatnog, zbog čega pomno biraju svoje profesije, zabavu pa i način na koji shoppingiraju. I ne libe se promijeniti svoje mišljenje te bojkotirati određeni brend (pa, radi se o generaciji koja je izmislila cancel culture!).
Definitivno najveće goruće pitanje koje je zateklo generaciju Z je pitanje globalnog zatopljenja i zaštite okoliša, a oni su se ovdje istaknuli kao generacija održivosti. Većina generacije Z preferira ekološki prihvatljive brendove i spremna je platiti do 10 posto više za kupnju održivih proizvoda. Zapravo, tri od četiri potrošača iz ove dobne skupine više brine o održivosti nego o imenima brendova prilikom kupnje, a njih 90 posto kaže da je mijenjalo svoje navike kako bi živjelo održivije. Oko 40 posto pripadnika ove generacije je pak izjavilo da kupuje u second hand shopovima, na buvljacima i sličnim mjestima na kojima se prodaje već nošena odjeća.
150 prijava za Modnu Lastu
Iz ovih je statistika sasvim jasno – brendovi koji žele naklonost generacije Z morat će prilagoditi svoje osnovne postulate njihovoj težnji za čišćim planetom, a second hand tržište će, procjenjuje se, rasti oko 16 posto godišnje.
Za brojne pripadnike gen Z generacije, aktivno uključivanje u održive prakse način je borbe protiv osjećaja bespomoćnosti. Preuzimanjem kontrole nad njihovim osobnim utjecajem na okoliš - bilo kroz održive modne odabire, smanjenje otpada ili zagovaranje zelenih politika - pronalaze osjećaj djelovanja. Ovaj proaktivan stav ne samo da pozitivno doprinosi okolišu, već pruža i psihološke koristi u obliku osjećaja svrhe i nade.
A upravo odnos brze mode i okoliša inspirirao je čak 150 skupina učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske da se prijave na novo izdanje Modne laste. Radi se o obrazovno ekološkom natječaju pod određenom temom iz područja gospodarenja otpadom kojeg svake godine organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na taj način žele potaknuti mlade na promišljanje i usvajanje drugačije kulture kupovanja i odnosa prema stvarima (odjeći, obući, ambalaži…). Naziv ovogodišnjeg kreativnog natječaja Modna lasta usmjerio se upravo na problem brze mode, modnu industriju, koja iz godine u godinu postaje sve brža i time sve više negativno utječe na okoliš.
Učenici su na Dan planeta Zemlje svojim radovima iznijeli snažnu poruku o važnosti borbe protiv brze mode i njenih negativnih utjecaja na okoliš. Njihovi su zadaci bili različiti, ovisno o uzrastu. Niži razredi osnovnih škola izrađivali su naslovnica časopisa održive mode, viši razredi osnovnih škola istraživali su kako pretvoriti odbačenu odjeću u umjetničko djelo, dok su srednje škole izrađivale mini časopis o održivoj modi.
Evo tko su najbolji
Prvo mjesto u kategoriji srednjih škola pripalo je Dori Modrić, Jakovu Grabaru, Elizabeti Kasun, Viti Breški i Karli Kolenko iz Prve gimnazije Varaždin, koje je u kreativnom procesu podupirala prof. Ivana Žnidarić Kajić. Zanimljivo je da je upravo Prva gimnazija Varaždin napravila i istraživanje o navikama učenika vezanim za održivi shopping u kojem se pokazalo da više od 75 posto učenika nikada ne kupuje u trgovinama rabljenom robom, po čemu je jasno da smo po tome pitanju slabiji od svjetskog prosjeka, pa time još više povećava važnost ovakvih programa.
Prvo mjesto u kategoriji nižih razreda osnovne škole odnijela je Osnovna škola Vjenceslava Novaka Zagreb koju su predstavljali učenici Petra Atelj, Rut Fekeža, Paula Majstorović, Iris Tomljenović i Korina Židak te mentorica Bojana Habjanec, dok je u kategoriji viših razreda najbolja bila Viktorija Huljina s mentoricom Ankicom Veseljić.
Učenici su za svoje radove dobili vrijedne nagrade – od bicikala, preko pretplata na časopise, pa do tenisica iz Recreated programa i radionice s influencerom Dariom Marčacem – a ovo će iskustvo na njih nesumnjivo ostaviti trag i potaknuti ih da čine još više kako bi naš planet bio još ljepše mjesto za život.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.