Netflix je jedna od najvažnijih i najmoćnijih platformi na svijetu. Trenutno ga koristi preko 247 milijuna ljudi, što je u brojkama ekvivalent stanovnicima čak 61 Hrvatske. Od toga čak 8,4 milijuna ljudi diljem svijeta ima tendenciju pogledati film ili seriju do kraja u roku od samo 24 sata od objave. Drugim, malo manje zagriženim gledateljima, u prosjeku treba oko pet dana za bingeanje jedne serije. Da nastavimo dalje sa statistikama, čak 80 posto ljudi se u odabiru onoga što će gledati oslanja na prijedloge koje im daje sam Netflix. Brojke, dakle, jasno daju do znanja: ova streaming platforma postala je i puno više od toga, ona je način života, pa i sinonim za cijelu jednu novu eru konzumacije kulturnog sadržaja.
Jedan od termina koji to potvrđuju je takozvani The Netflix Effect. O čemu se točno radi objašnjava nam Igor Jurilj, glazbeni kritičar, popkulturni kroničar i ilustrator koji stoji iza brenda Yellow Yuri.
- The Netflix Effect je fraza koja u posljednjih godina znači puno toga. Označava personalizirano skrojeni videosadržaj na Netflixu, ali i popularizaciju i stvaranje trendova oko likova, serija, filmova i drugih pojava s platforme. U svakom slučaju, odnosi se na učinak na nas kao gledatelja. Televizija je na nas uvijek imala sociološki i ekonomski učinak: od dnevnika, serija, filmova do reklama koje su nam se više ili manje domišljato servirali. Netflix je bespogovorno redefinirao način gledanja televizije i filmova, transformirajući pasivne gledatelje u aktivne sudionike koji na zahtjev biraju što, kada i kako će gledati i konzumirati u stvarnom životu – tumači Jurilj.
Nova pravila igre
Osim što je promijenio način na koji publika gleda filmove i serije, Netflix je i kompletno redefinirao cijelu industriju. Gledatelje je potaknuo da možda prvi puta ikad plate sadržaj kojeg gledaju online, televizije je naveo da promisle o svojim poslovnim modelima i programima, a kinima postavio izazov prilagodbe novoj realnosti u kojoj su premijere filmova i serija jednako vrijedne na malim ekranima, kao i na velikom platnu, što se posebice potenciralo nakon pandemije koronavirusa, objašnjava Jurilj.
Ova je platforma postavila i nova pravila marketinške igre u filmskoj industriji.
Da za primjer uzmemo onaj najrecentniji, svijet je baš ovih dana obišla snimka gigantskog kamiona koji se vozi pariškim ulicama, a na sebi ima cijev koja podsjeća na slamku i ‘šmrče‘ bijele linije s ceste. Kamion je brendiran i na njemu stoji natpis "Griselda", što je ime nove serije koja portretira dilericu Griseldu Bianco. Brojni su se nad ovim marketinškim potezom zgrozili, dok je ostatak oduševljen, no jedno je sigurno – o njemu se itekako pričalo.
Velika uspješnica
Još jedan vrhunski primjer marketinga na ulicama je stunt koji se odvio prije nešto više od godinu dana na ulicama New Yorka, uoči lansiranja velike uspješnice "Wednesday" redatelja Tima Burtona, u kojoj centralnu ulogu ima kći iz kultne obitelji Addams. Addamsi imaju vrlo neobičnog člana obitelji, Thing (kod nas prevedenog kao Stvar), koji je zapravo hodajuća ruka s ožiljcima nalik Frankensteinovim. S obzirom na to da Thing ima veliku ulogu u seriji "Wednesday", iz Netflixa su se dosjetili da bi bila sjajna ideja da on prošeta ulicama New Yorka i tako na najbolji način najavi seriju.
Video ove marketinške akcije samo na YouTutubeu je pogledalo čak 40 milijuna ljudi, što puno govori o enormnom uspjehu i kampanje i serije te pokazuje da Netflix itekako zna kako oko nekog projekta stvoriti hype. "Wednesday" je u prvih 40 dana od objave serije oborila čak i rekorde koje je u godini prije postavio prequel "Game of Thronesa" "House of Dragon" te je bila najgledanija nova serija. Sve oko ovog serijala je bilo pun pogodak – glavna glumica Jenna Ortega oduševila je Gen Z publiku, koja je potom postala glavni promotor serije na društvenim mrežama. Wednesday ih je inspirirala za milijune i milijune TikTok izazova i videa, a najviše se istaknula sada već kultna scena plesa.
Već dobro znamo da sve što je popularno na internetu ujedno znači i da će hrpa ljudi to htjeti kopirati. Ako ste prošle godine išli na neki Halloween party, velike su šanse da je pola zabave bilo odjeveno upravo u Wednesday. Baš to je jedan od aspekata koji vrlo slikovito objašnjavaju što je zapravo The Netflix Effect: zaluđenost serijom prešla je u stvarni život te postavila trend, pa i pokrenula promjenu u prodajnom sektoru. Platforma Depop je, primjerice, izvijestila da su od pojavljivanja serije "Wednesday" detektirali porast potražnje gotičke odjeće za čak tisuću posto. Slične su se stvari događale i s drugim Netflixovim serijama. U "Squid Gameu" su glumci nosili slip-on Vans tenisice, a po eksploziji te serije je prodaja tih cipela naglo skočila za nevjerojatnih 7800 posto. Nakon što je s emitiranjem počeo "Damin gambit", New York Times je izvijestio da je potražnja za šahovskim setovima porasla za 125 posto, dok je ekipa nakon "Bridgertona" pohrlila na eBay, ni više ni manje nego u potragu za setovima za vezenje.
Free Britney
Naš sugovornik Jurilj veliki je obožavatelj Britney Spears, a zanimljivo je i da je jedna od njegovih ilustracija postala simbolom pokreta Free Britney. Jedan od kotačića u opsežnoj pravnoj sagi koju je prošla pop princeza svakako je bio i Netflixov dokumentarac "Britney vs Spears".
- U kontekstu kontroverznog skrbništva Britney Spears, Netflixov dokumentarac "Britney vs Spears" – kao i dokumentarac "Framing Britney Spears" na HULU u produkciji New York Timesa – bio je prijelomna točka u pokretu za oslobođenje pop pjevačice. Ono što je tada dvije godine bilo smatrano teorijom zavjere kao fenomen na društvenim mrežama potaknulo je istraživačke novinare da analiziraju putem filmskog medija. Dokumentarističkim pristupom dali su priči glavu, rep, aktere, smisao i na kraju krajeva – vizuale. Ljudi su se mogli poistovijetiti i suosjećati s nečim što im je bilo smiješno kroz mrvice u medijima. Film je imao nevjerojatan doseg zbog njezine popularnosti, ali i kontroverze i postao stepenica u sudačkom procesu koji je nekoliko mjeseci nakon premijere zapravo ukinuo skrbništvo njezina oca nad njezinom osobom i posjedom. Prvi put smo vidjeli da film ovog tipa ima i društveno-aktivističke dosege – objašnjava Jurilj.
Ističe i kako je ova platforma otvorila vrata brojnim serijama, filmovima i glumačkim imenima koji možda ne bi dobili priliku u tradicionalnijim medijskim prostorima.
- Serije poput "Stranger Things", "La Casa De Papel" "The Crown", i "House of Cards" postale su globalni fenomeni, a glumci poput Millie Bobby Brown i Claire Foy kućna imena. Teško bi ti naslovi postigli sličan uspjeh na televizijskim kanalima s obzirom na njihovu brojnost, ali i na naviku konzumenta koji koristi mobitel i sadržaj na zahtjev. Jedinstvena kombinacija kreativne slobode i globalne dostupnosti koju Netflix nudi svakako je doprinijela proboju određenih serija, filmova, ali i glumaca – govori.
Ukus je važan
Jurilj vidi brojne prednosti baš ovakvog modela. No, ima i određene strepnje vezane za njega.
- Iz subjektivne pozicije rekao bih da je tradicionalna televizija bad guy. Današnje generacije ne trebaju kalkuliran i programiran sadržaj, kao ni manipulaciju informacijama. O svježini sadržaja nećemo ni govoriti. Netflix je tako s druge strane poslovni model koji je u distribucijskom smislu demokratizirao pristup kvalitetnom sadržaju i otvorio vrata sadržajima koji nikad ne bi došli na red na državnoj, režimskoj televiziji – govori Jurilj.
Netflix je, smatra, donio revoluciju zabave, podigao kriterije produkcije serija i dao nam pristup tolikom broju klasičnoga, staroga, kao i novoga sadržaja.
- Da, lako je upasti u zamku vrćenja u krug, ali to je pristup koji lako možemo sami dokinuti eksperimentiranjem s novim sadržajem koji nam se nudi na platformi. Svi često zapadnemo u beskonačno scrollanje gdje ne možemo odabrati što ćemo gledati, ali to je klasična posljedica viška sadržaja i mogućnosti. Nije li tako i u supermarketima na policama s proizvodima. Što je ponuda veća, manja je odlučnost. Neki će reći privid slobode, neki će reći da ljudi s ukusom znaju izabrati – zaključuje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i A1 Hrvatska.