Kvarner je zbog zdravstvenih usluga samo u posljednje četiri godine posjetilo preko 250 tisuća ljudi. Još u 19. stoljeću Franjo Josip je, zahvaljujući sjajnim klimatskim uvjetima te bogatom i raznolikom biljnom svijetu, proglasio Opatiju i njezinu okolicu zdravstvenim odmaralištem. U slično vrijeme počinje se razvijati i zdravstveni turizam u Opatiji, gdje su se u sklopu velikih hotela otvarale prve hidropatske ustanove te lječilišta za djecu i odrasle. Ova regija bogate povijesti je do danas ostala jedno od najvažnijih hrvatskih odredišta za zdravstveni turizam.
Ova grana turizma rapidno raste i u cijelome svijetu. U prošloj je godini dosegnula globalnu vrijednost od 93.7 milijarde dolara, a predviđa se da će u 2023. godini biti primjetan rast od čak 23 posto. Hrvatska je u prosjeku od ovoga tipa turizma i zdravstvenih usluga generalno zarađivala oko 13 milijuna eura godišnje. Najčešći razlozi dolaska su usluge u području dentalne medicine, ali i provođenje rehabilitacijskih postupaka, ortopedskih operacija, postupaka u sklopu tzv. lifestyle medicine, neinvazivnih estetskih postupaka te usluga koje uključuju medicinski praćene tjelesne aktivnosti uz nutricionistički nadzor.
Brojni stručnjaci, ali i entuzijasti za ovu temu, okupit će se na nadolazećoj konferenciji CIHT (Crikvenica International Health Tourism Conference), koja se 11. put održava 26. i 27. listopada u hotelu Miramare u Crikvenici, i to u organizaciji Turističke zajednice Grada Crikvenice i Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera. U dva dana će konferencija, jedna od najvećih o zdravstvenim temama u Hrvatskoj, okupiti 15 eminentnih predavača iz sedam zemalja koji će govoriti o strategijama, poslovanju i prilikama klasterskih udruženja, humanizaciji zdravstvene skrbi, novim tehnologijama, ali i alternativnijem pristupu medicinskom turizmu.
Jedna od tema svakako će biti i trendovi u industriji. Stručnjaci uvijek upozoravaju da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, a nove su generacije, milenijalci i generacija Z, sve svjesnije važnosti takvog načina razmišljanja. Oni su danas ti koji diktiraju inovacije u sektoru, dijelom i zbog toga što idu prema tome da postanu skupina s najvećom kupovnom moći. Da bismo osvijestili kako će oni oblikovati standarde zdravstvenog turizma, treba znati da se radi o generacijama koje su odrasle s tehnologijom, koje znaju da liječenje treba početi puno prije sanacije simptoma, sklone su bookiranju wellness tretmana, a u potragu za onime što im odgovara puno će lakše otići u inozemstvo no što su to činili njihovi roditelji, a posebice bake i djedovi. Zbog svega toga, oni mijenjaju zdravstveni turizam i postavljaju nova pravila.
Partnerstva više sektora
Jedan od najvećih trendova u zdravstvenom turizmu koji diktiraju nove generacije svakako je hibridan pristup odmoru. To znači da putnici na putovanju koje su rezervirali zbog zdravlja ne žele nužno boraviti samo u zdravstvenoj ustanovi, a možda ju žele i kompletno izbjeći.
Zbog toga pružatelji turističkih usluga moraju međusektorski surađivati. Hoteli, primjerice, imaju prednost ako imaju konkretan wellness sektor ili dio medicinske opreme i osoblja. Slično je i u obrnutome smjeru, gdje klijent traži da u zdravstvenoj ustanovi dobije hotelsko iskustvo.
Kvarner je odličan primjer za hrvatsku regiju u kojoj su svjesni da su partnerstva koja donose ekspertizu i vrijednost svima uključenima jedan od ključnih faktora kvalitetne zdravstvene usluge. Tamošnji su stručnjaci okupljeni oko organizacije Kvarner Health, a ona udružuje profesionalce iz zdravstvenog, turističkog, znanstvenog i sektora zdravstvene zaštite. Svi skupa žele stvoriti prepoznatljiv i konkurentan zdravstveni turizam na svojoj destinaciji.
- Tradicija i zemljopisna pozicija ili termin koji često koristimo ‘pozicijska renta su razlozi zbog kojih je u ovoj regiji zdravstveni turizam prihvaćen kao jedan od značajnijih smjerova cjelokupnog razvoja. Većina ustanova, te regionalna i lokalna samouprava, dugi niz godina kontinuirano ulaže značajna sredstva u kadar, opremu i prostore, kao i u promociju vlastitih usluga. Vrhunska kvaliteta usluge uz optimalnu cijenu te odlična prometna povezanost kopnom i zrakom glavni su razlozi konkurentnosti – objasnio je dr. Vladimir Mozetič, predsjednik udruženja Kvarner Health, koje okuplja kliničke bolničke centre, poliklinike, hotele, resortove, institute, turističke agencije, turističke zajednice, laboratorije i fakultete.
Plavi turizam
Kao što je Mozetič spomenuo, jedan od najjačih aduta koje ima Kvarner je pozicija. Sve je ljepše na moru, a more nerijetko znači i – zdravlje. Pa ni ne čudi da je u svijetu sve češći termin ‘blue tourism‘, koji označava težnju suvremenog turista da bude što bliže moru ili oceanu te uživa u aktivnostima na i pokraj vode. More je oduvijek jedna od glavnih turističkih atrakcija, no plavi turizam je termin koji se često koristi u kontekstu održivog odnosa prema moru te uživanja u netaknutoj prirodi.
Kvarner odlično stoji i po tom pitanju zahvaljujući iznimno očuvanom okolišu. Tamošnja flora broji više od 2700 biljnih vrsta, od kojih su brojne poznate po aromaterapeutskom učinku. Tu su kadulja, ružmarin, bosiljak, lovor, mirta, menta i brojne druge biljke koje otvaraju mogućnost za izradu prirodne lokalne kozmetike i lijekova, ali, kao i more, povećavaju kvalitetu zraka. More je za kontekst zdravstvenog turizma višestruko važno – ima pozitivan utjecaj na respiratorni sustav i kožu, plivanje je vrlo korisno za rehabilitaciju, a blizina mora generalno jača imunološki sustav.
Za sektor rehabilitacije iznimno su važne zdravstvene ustanove. Zanimljivo je da su samo Terme Selce do sada liječile preko 120 profesionalnih sportaša, od kojih su neki bili i Olimpijci. Upravo su oni, uz Thalassotherapiju Crikvenica, suorganizatori konferencije CIHT.
Holistički wellness turizam
Kako je već spomenuto, nove generacije medicinskih turista ne traže isključivo konkretne (liječničke) tretmane, već ponekad jednostavno žele na putovanju održati svoj svakodnevni ritam i navike ili pak obogatiti tijelo i um novim iskustvima ili pak prevenirati potencijalne bolesti. Oni, dakle, osim standardnih pregleda, dijagnostike i terapije zahtijevaju individualan i holistički pristup zdravlju, pod koje obuhvaćaju i zdravu prehranu, detoksikacije, različite sportske aktivnosti, meditacije, jogu i slično. Nerijetko su, osim za klasičnu zapadnu, otvoreni istočnjačkim medicinskim rješenjima.
CIHT će dio programa posvetiti upravo tome. Tako će, primjerice, dr. Aleksandar Racz govoriti o šumskim kupkama, vođenim aktivnostima koje se provode u šumi, a pomažu ljudima da bolje slušaju i razumiju svoje tijelo. Osim toga, na konferenciju stižu i tri predavača iz Indije, dr. Anandaraman Sharma, dr. Shivakumar S Harti te prof. dr. Jonah Sandrepogu, koji će govoriti o povezanosti detoksikacije i kožnih bolesti, jogi, sjemenkama u prehrani i Ayurvedi te njezinom povezanosti s bolestima srca i respiratornog sustava, dijabetesom i slično.
Svoja iskustva i znanja će podijeliti i mnogi drugi stručnjaci. Neki od predavača bit će i Iztok Altbauer, predsjednik udruženja Slovenskih prirodnih lječilišta (SSA), Lejla Pock, direktorica Human Technology Clustera – Styria iz Graza, Paula Wilson, viša direktorica savjetovanja za vodstvo, upravljanje i poslovne rizike u tvrtki VMarsh i Simone Zagrodnik, predsjednica EHTTA (Udruženja europskih povijesnih termalnih gradova).
Telezdravstvo je novi ‘must‘
Umjetna inteligencija i rapidni razvoj tehnologije mijenjaju medicinu, pa i medicinski turizam. Sve češće čujemo pojam telezdravstvo, koji obuhvaća zdravstvene usluge izvan same kliničke skrbi, odnosno komunikaciju s pacijentom i na daljinu. Komunikacija s pacijentom online može biti odličan uvod u medicinski turizam, odnosno strateški alat za izgradnju povjerenja s pacijentom i postavljanje zajedničkih ciljeva. Isto vrijedi i za period nakon tretmana – liječnik uz pomoć tehnologije može pratiti napredak svojeg pacijenta.
Ako idemo korak dalje – umjetna inteligencija će biti sve češći i važniji asistent liječnicima, ali i ostalima koji rade u zdravstvenim ustanovama. Na CIHT-u će o tome govoriti mr. sc. Damir Medved, direktor EDIH Adrije, na predavanju "Primjena AI za unapređenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika u području zdravstvenog turizma".
Ove se godine očekuje da će konferenciji prisustvovati više od 200 domaćih i inozemnih sudionika. CIHT potiče sudionike da razmišljaju izvan okvira, a uz nova znanja i networking, dio konferencije je i upoznavanje turističko gastronomsko – enoloških kvaliteta crikveničke rivijere. Za sve sudionike je organizirana vožnja brodom s ciljem razgleda prekrasne rivijere, posjet vinariji Grand Village Estate Winery u Selcu te obilazak dvije poznate zdravstvene ustanove koje imaju dugogodišnju tradiciju zdravstvenog turizma - Thalassotherapije Crikvenica i Termi Selce koje su ujedno i suorganizatori konferencije.
Imena svih izlagača i cijeli program možete pronaći na webu CIHT-a, a tamo se moguće i prijaviti za praćenje programa. Ova konferencija globalnog značaja za Hrvatsku nije rezervirana samo za vrhunske stručnjake, već je namijenjena svima kojima je u interesu djelovanje organizacija, razvoj te međusobna poslovna suradnja u području zdravstvenog turizma. Ako ju pratite online, sudjelovanje je besplatno, dok je cijena za praćenje uživo u hotelu Miramare 200 eura.
- Prvo desetljeće CIHT-a je iza nas i ponosni smo na to što konferencija iz godine u godinu raste kvantitativno, ali i kvalitativno. Naši partneri, ali i sudionici prepoznaju CIHT kao konferenciju s kontinuitetom, vjerodostojnošću te kvalitetnim temama obrađenima od strane vrhunskih domaćih i inozemnih stručnjaka – zaključila je Marijana Biondić, direktorica Turističke zajednice Grada Crikvenice.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kvarner Healtha.