Prema novim planovima Ministarstva financija, država bi se već u ovom ili sljedećem mjesecu trebala zadužiti za milijardu eura kod jedne ili više stranih banaka. Neslužbeno, u igri za davanje zajma hrvatskoj državi su Deutsche Bank, Unicredito i pojedine američke banke, a moguće je, pa i vjerojatno, da kredit državi odobri i više banaka. Očekivanja Ministarstva financija govore da bi kamatna stopa trebala biti do pet posto, što u Katančićevoj ocjenjuju prihvatljivim.
- Izdavanje obveznica u ovom je trenutku osjetljivo. Mi u ovoj godini moramo pokazati da ćemo provesti neke ključne reforme. Stoga je u 2013. bolje ići s kombinacijom klasičnog bankarskog kredita i narodnih obveznica - otkriva naš sugovornik iz Vladinih krugova.
Višak novca
Upravo su ‘narodne obveznice’ jedan od ključnih Vladinih aduta za zatvaranje ovogodišnjeg proračuna. Država od njih namjerava prikupiti pet milijardi kuna, a građanima bi bile ponuđene krajem prvog ili u drugom tromjesečju. Ulagačima bi obveznice trebale nositi kamatnu stopu od oko pet posto.
Zaduženjem kod stranih banaka država će izaći u susret zahtjevima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, koji je nedavno upozorio da bi se država u 2013., unatoč nedavnom rušenju rejtinga od agencije Standard&Poor’s, dijelom trebala zadužiti u inozemstvu. To zaduženje, doduše, neće biti u obliku obveznica, već u formi klasičnog bankarskog kredita, no rezultat će biti isti, a to je da će kod domaćih banaka ipak ostati više novca za kreditiranje tvrtki i građana.
Sličan učinak imat će i zaduženje putem ‘narodnih obveznica’, koje će dio štediša potaknuti da novac ulažu u njih jer će im nositi višu kamatu od štednje u bankama.
Iako u Vladinim krugovima tvrde kako odluka o uzimanju kredita nije uvjetovana odlukom S&P-ja da nam sruši rejting, stručnjaci tvrde da upravo u tome treba tražiti razlog okretanja ploče. U uvjetima kada je Hrvatska kod S&P-ja završila u kategoriji ‘financijskog smeća’, država ne želi okušavati vlastitu sreću na tržištu na međunarodnom tržištu.
Ulagački optimizam
- Vjerojatno ne žele testirati tržišta u ovakvim uvjetima i misle da je kredit ipak manje rizična varijanta. Čekaju razvoj situacije u nastavku godine, posebno ocjenu rejting-agencije Moody’s - kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
- Amerikanci su upravo riješili problem potencijalne ‘fiskalne litice’, te je apetit ulagača za rizikom ojačao. U tom smislu, Hrvatska treba nastaviti s fiskalnom konsolidacijom, pa je zbog toga najbolje uvjete financiranja postići na svjetskom tržištu - kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke. Problem je, međutim, taj što bi cijena zaduživanja, bez obzira na to hoćemo li se zaduživati uzimanjem kredita ili izdavanjem obveznica, na proljeće (ne našom krivnjom) mogla skočiti. Razlog tome su zbivanja u Italiji, koju, nakon ostavke premijera Montija, čekaju izbori. Ako na njima, upozorava Lovrinčević, prevagu odnese lijeva opcija, to bi moglo otvoriti Pandorinu kutiju redefiniranja talijanske pozicije u pitanjima poput štednje i europskog Fiskalnog pakta, što bi onda za posljedicu imalo i nove potrese na financijskim tržištima. Rezultat tako skrojene jednažbe bio bi i rast kamata, a njihove posljedice osjetila bi i Hrvatska, zaključuje Lovrinčević.
Manji pritisak na kunu
- Država je procijenila kako je, s obzirom na smanjenje rejtinga, sigurnije da se kroz netržišni instrument osiguraju sredstva za proračun. Odluka da se država ipak zaduži u inozemstvu značit će manje pritiske na tečaj kune i na kamatne stope, što znači da će njeni učinci biti pozitivni - kaže Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.
Ukupno zaduženje u 2013. godini doseći će čak 29,7 milijardi kuna
Država će se u ovoj godini, sukladno proračunu, zadužiti za 29,7 milijardi kuna, od čega gotovo dvije trećine iznosa, ili 18,8 milijardi kuna, otpada na otplate zajmova i refinanciranje, a 10,9 milijardi kuna na financiranje proračunskog manjka. Iznos znatno raste kada se u kalkulacije uključe i izvanproračunski fondovi.
Već i iz te računice jasno je da kredit kod stranih banaka i ‘narodne obveznice’ ministru financija Slavku LIniću neće biti dovoljni da zatvori proračunsku konstrukciju u ovoj godini.
U Ministarstvu financija zasad ne izlaze s daljnjim planovima, no ekonomisti očekuju nova zaduženja nakon lokalnih izbora u svibnju.
Hoće li to biti u obliku klasičnog banakrskog kredita ili će se država ipak odlučiti na emisiju obveznica, ovisit će o tome kakvo će biti stanje u državnoj blagajni, ali i na svjetskim tržištima. ( A. M.)
Linić: Aranžman u Dubaiju platio sam 6000 kuna
Ministar financija Slavko Linić rekao je sinoć da će kazne za kršenje Zakona o fiskalizaciji biti rigorozne te će zatvarati sve objekte koji nisu uveli fiskalne blagajne. Linić je demantirao medijske napise da je u Dubaiju za doček nove
godine odsjeo u hotelu u kojem noćenje iznosi tri prosječne hrvatske plaće. “Istina je da sam 2013. dočekao u Dubaiju, ali laž je da sam boravio u hotelu u kojem noćenje stoji tri prosječne plaće. Cijeli aranžman za suprugu i mene iznosio je 6000 kn”, rekao je Linić.
- Ne razbacujem novac niti sam toliko bogat da si to mogu priuštiti, ali pojedina si putovanja priuštim i
platim ih sam. Nije lako građanima koji jedva skucaju kraj s krajem i teško žive. Ja imam pristojnu
plaću, od koje si mogu priuštiti putovanja, ali osnovno je da račune i obveze plaćam - rekao je Linić.