Na kraju prvog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina kućanstava u Hrvatskoj iznosila je 80,9 milijardi eura i u godinu dana povećana je za 2,3 milijarde eura ili tri posto, dok je u odnosu na prethodno tromjesečje uvećana 0,8 posto. Uz redovitu objavu tih podataka, HNB navodi i promjene u strukturi financijske imovine kojom raspolažu kućanstva. Tako su smanjuje gotovina i depoziti, koji čine polovicu te imovine kućanstava, dok su povećana ulaganja u dužničke vrijednosne papire. S izdanjem narodnih obveznica u veljači, ta ulaganja kućanstava porasla su za 1,5 milijardi eura.
S druge strane, obveze kućanstava povećane su godinu dana za 1,2 milijarde eura ili 5,5 posto, tako da su na kraju prvom tromjesečja dosegle 22,4 milijarde eura. Na kraju, "financijska netovrijednost" povećana im je u godinu dana za 1,2 milijarde eura ili dva posto, na 58,5 milijardi eura. Taj blagi rast uslijedio je nakon smanjenja u prvom i četvrtom tromjesečju prošle godine, a kojem je prethodilo dvogodišnje razdoblje nešto bržeg povećanja financijske imovine kućanstava. Uz gotovinu, depozite i obveznice, financijsku imovinu kućanstava čine i druga sredstva i ulaganja koje posjeduju, uključujući mirovinsku štednju, investicijske fondove i osiguranja.
Financijska imovina gospodarstva, pak, iznosila je na kraju prvog tromjesečja ove godine 401 milijardi eura, što znači da je u godinu dana povećana za 31,8 milijarde eura. Financijske obveze istodobno su povećane za 30,7 milijardi eura, na 422 milijarde eura. No, kao udjel u BDP koji je lani značajno porastao, smanjeni su imovina i obveze. Tako je financijska imovina gospodarstva u godinu dana smanjena za 37,3 postotna boda, na 579 posto, a obaveze za 43,7 postotnih bodova, na 609 posto. U HNB-u navode kako se time "nastavilo smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na evidentan rast tromjesečnog BDP-a".