Plaća od 86.077 kuna, koliko je prošle godine iznosila mjesečna neto plaća u splitskoj tvrtki "Mejaši prvi", sigurno nije najveća plaća u zemlji, nego je najveća prosječna plaća. "Mejaši prvi" imaju jednog zaposlenog pa je njegova plaća ujedno i najveća prosječna mjesečna neto plaća, ali tvrtke koje imaju više zaposlenih i visoke prosječne plaće od 20, 30 ili 50 tisuća kuna vrlo vjerojatno imaju veće plaće od najveće prosječne plaće, piše Slobodna Dalmacija.
Tvrtku "Mejaši prvi" s jednim zaposlenim, i to direktorom Kristijanom Gelom, slijede Microsoft Hrvatska iz Zagreba s prosječnom mjesečnom neto plaćom od 53.345 kuna, Adris grupa iz Rovinja s 52.488 kuna, zagrebačka podružnica talijanskoga građevinskog konzorcija Kinetics Technology s 50.952 kuna, Mckinsey & Company s 49.594 kune...
Tulipan grupa
To su samo neke od 168 tvrtki s više od 18 tisuća zaposlenih s prosječnim plaćama iznad 15 tisuća kuna, prema podacima Financijske agencije za prošlu godinu, u kojoj je prosječna plaća iznosila 6973 kune.
Vlasnik tvrtke "Mejaši prvi" je JR Objektberatung Zwei iz Austrije, koji ima 100 posto vlasničkog udjela, a splitsko poduzeće radi u okviru krovne tvrtke Tulipan grupa. "Mejaši prvi" nisu i jedini Mejaši, postoji ih devet, a svaki predstavlja jednu tvrtku i znači jedan projekt, stambeni, hotelsko-poslovni ili industrijski, koji je realiziran ili je u tijeku.
Kristijan Gelo je na čelu Tulipan grupe, a također je direktor tvrtke "Mejaši prvi", koja je izgradila trgovački centar Mall of Split, što je otvoren u ožujku 2016. godine. Centar raspolaže sa 60 tisuća kvadrata neto površine za iznajmljivanje, a vrijednost Malla of Split procijenjena je na 146 milijuna eura.
"Mejaši prvi" lani su imali 156 milijuna kuna prihoda i 33 milijuna kuna dobiti, a kao i ostale tvrtke pod okriljem Tulipan grupe, bave se poslovanjem nekretninama, s tim da im je pretežita djelatnost upravljanje nekretninama uz naplatu ili na osnovi ugovora.
Prošle je godine plaća od 86.077 kuna direktora "Mejaša prvih" bila najveća prosječna plaća, ali to ne znači da je to ujedno najveća plaća u zemlji samo zato što je najveća prosječna. Lako je moguće da veće plaće od najveće prosječne imaju kompanije s većim brojem zaposlenih s plaćama koje su ispod prosjeka jer prilikom računanja prosječnih plaća male plaće obaraju visoke i obratno, visoke plaće podižu prosjek iznad razine stvarnih plaća.
To je jednostavno, prosječna plaća je plaća koju ustvari nitko ne prima jer ona samo predstavlja koliko po svakom zaposlenom dođe mjesečna masa plaća. Pa ako je mjesečno za 30 zaposlenih tvrtka isplatila 13.166 kuna prosječne plaće, u stvarnosti 20 zaposlenih prima po 8000 kuna plaće, devet ih prima po 15 tisuća kuna, a jedan zaposleni 100 tisuća kuna.
Poreznici sve znaju
Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće veće od 1731 eura ili 13.042 kune prima svaki deseti čovjek u zemlji, a među njima su i oni s 14.000 kuna mjesečne neto plaće i oni sa 140.000 i više kuna ili eura.
Koliko iznose najveće plaće, statistika ne objavljuje, a prije desetak godina je Porezna uprava objavljivala najveće dohotke i najveće su mjesečne bruto plaće iznosile po pola milijuna kuna, a godišnje su premašivale pet milijuna kuna. Poreznici su objavljivali liste najvećih godišnjih dohodaka od nesamostalnog rada, od plaća i mirovina, te od samostalnog rada, od obrta i obavljanja ostalih djelatnosti, a s objavom su prestali uz objašnjenje o tajnosti podataka.
Čak i kad su ih objavljivali, nitko nije mogao biti posve siguran da su te najveće plaće zaista najveće jer su tada poreznici objavljivali plaće na temelju podataka iz poreznih prijava onih koji su ih morali pisati i onih koji su ih dobrovoljno podnosili. Ako čovjek nije prijavio plaću jer to nije morao učiniti, tada se nije ni našao na top listama poreznika. Danas oni znaju kolika je svaka plaća u zemlji, svaki honorar i bilo kakav dodatni prihod svakog od nas, ali te podatke ne objavljuju.