Koliko god njihove vile s bazenima bile lijepe i atraktivne, hrvatski iznajmljivači i ove godine bi mogli ostati neugodno iznenađeni kad im one usred sezone ostanu bez gostiju jer su, kao i lani, opet nabili cijene. To će im ove godine još manje prolaziti, jer prošla su vremena pandemije u kojima je Hrvatska zbog nedostatka letova bila prometno dostupnija, i naši su se konkurenti ne samo oporavili nakon perioda pandemije, nego su i u prodajnim politikama postali značajno konkurentniji i povoljniji, shvativši da jedino tako mogu biti uspješni.
Upozorava na to Josip Stulić, potpredsjednik uprave tvrtke Awaze za južnu Europu, vodeće europske tvrtke koja se bavi objektima za iznajmljivanje luksuznog turističkog smještaja. Awaze okuplja brendove cottages.com, Hoseasons, James Villa Holidays, Landal GreenParks i Novasol, a Awaze Grupa u Hrvatskoj u svom portfelju uz Novasol ima Croatia Luxury Rent, MyIstria i My Istria Home. Tvrtka pruža usluge u 36 zemalja na više od 110.000 lokacija uključujući Hrvatsku, a Stulić pokriva operativno poslovanje grupacije na tržištima Hrvatske, Portugala, Španjolske, Francuske, Italije, Grčke i Cipra. Za Jutarnji list kaže da je, nakon nešto sporijeg starta, zadnjih tjedana krenulo ubrzavanje rezervacija i prodaje aranžmana. No, Hrvatska zaostaje.
Hrvatska najslabiji rast
"Aktualni prodajni rezultati vrlo su slični ostvarenjima koja su zabilježena prošle godine, a vidimo da su najprije reagirali Nijemci, usprkos inflaciji koja je zahvatila tu zemlju, zatim Nizozemci, ali i Slovenci. Iza njih slijede Česi i Austrijanci, dok sporije buđenje bilježe Mađari, Slovaci i Poljaci. Najviše se traže luksuzne jedinice s bazenima i apartmana više kategorije, i u posljednje dvije godine upravo se smještaj u jedinicama s bazenima pokazao kao ključan segment potražnje", kaže nam Stulić.
Lani je Hrvatska imala najslabiji rast prometa u tim objektima u odnosu na konkurente, otkriva nam. Tako je Francuska zabilježila najviši rast s porastom od 9 posto na razini ukupnog broja dolazaka i zakupa luksuznih smještajnih jedinica, Italija je druga s gotovo 5 posto rasta, dok je Španjolska na trećem mjestu s 4 posto. Hrvatska je u tom istom periodu ostvarila rast od svega 1,4 posto u odnosu na ‘22.
Hrvatska se od konkurenata izdvaja po tome što ima najveći udjel stranih gostiju u ukupnom prometu, 93 posto. Italija je u tom segmentu ostvarila 41 posto domaćih gostiju, a najviše domaćih turista ima Španjolska, 48 posto.
"Ovakve rezultate treba promatrati i kroz aspekt cijena. Hrvatska je tijekom pandemije imala najbolje rezultate, koristeći činjenicu da je aviopromet bio destabiliziran. No takva ostvarenja su nam donijela i utvaranje da će se takvi rezultati nastaviti, pa se krenulo s nekontroliranim dizanjem cijena. Pritom se u Hrvatskoj porast cijena nije isključivo bazirao na inflacijskom utjecaju, jer su cijene u velikoj mjeri počele rasti i prije inflacije. Htjeli mi to priznati ili ne, Hrvatska se profilirala u relativno skupu destinaciju i temeljem toga je došlo do slabijeg rasta u odnosu na prethodne sezone.
Negativni utjecaj porasta cijena već se vidi kroz smanjenje boravka u destinaciji za prosječno jedan dan. To je lani smanjilo broj dolazaka te povećanje prihoda, što kratkoročno može biti korisno. No dugoročno, goste koji dolaze na lokaciju i suočeni su s visokim cijenama, jako teško je zadržati, odnosno navesti ih da se vrate u idućim sezonama. To bi moglo izazvati pad prometa u idućim sezonama, budući da konkurenti imaju niži rast cijena, neki za čak 20 posto", kaže Stulić.
Porasla ulaganja
I trenutno stanje bukinga potvrđuje ovakve bojazni, jer Hrvatska zaostaje za konkurentima - Španjolskom, Francuskom i Italijom, koje su i puno dulje prisutne na tržištu luksuznih kuća s bazenom. Cijene ovog smještaja kod nas su otprilike jednake kao u tim zemljama, no kako i dalje rastu, vrlo skoro će biti značajno veće od onih u Španjolskoj i Francuskoj, te samim tim nekonkurentne.
Što se tiče volumena, segment luksuznog smještaja u Hrvatskoj će nastaviti rasti, predviđa stručnjak, no treba paziti da se ne pretjera, također upozorava Stulić.
Inače, najbogatiju ponudu u ovom segmentu ima Španjolska, zatim Italija i Francuska, a u nešto manjoj mjeri slijede Grčka i Portugal. Hrvatska je u posljednjim godinama značajno povećala ulaganja u aspekt luksuznog smještaja. Istra i dalje ima najveći broj jedinica luksuznih vila i apartmana, a najveći rast bilježi Kvarner, središnja Dalmacija s naglaskom na Zadar, te okolica Splita i otoka. Na kontinentu je to Gorski Kotar.
"Posjetitelji više platežne moći i dalje preferiraju izoliranost i privatnost, pa se ovakav vid ponude i te kako traži i nakon pandemije. U Hrvatskoj stoga još ima prostora za dodatan rast tog segmenta. Nastavi li ovim tempom, za tri do pet godina trebali bismo doseći optimalan broj jedinica koje tržište može podnijeti. No bojim se jedino da s vremenom ne dođe do izgradnje prevelikog broja, čime bi se tržište moglo početi kanibalizirati" upozorava Josip Stulić.
Inače, Awaze u ovoj godini planira povećati ukupni portfelj u Hrvatskoj za novih 2.000 objekata, a u 2024. na razini grupe planiraju ulaganja od preko 100 milijuna eura u marketing, te preko 50 milijuna eura u digitalna rješenja.