Kraj 2023. Hrvatska dočekuje kao članica europodručja koje je prošlo najintenzivnije razdoblje stezanja monetarne politike otkad je ustanovljeno, dok globalno financijsko tržište bilježi najintenzivnije stezanje u posljednjih nekoliko desetljeća. To stezanje provedeno je kao reakcija na snažne inflatorne pritiske koji su inflaciju u većem dijelu Europe odveli na dvoznamenkaste razine. Istodobno, dok se okruženje suočilo s takvom inflacijom, hrvatsko gospodarstvo se "konvertiralo" s "naše" kune na "naš" euro.
Uvođenje eura donijelo nam je nekoliko vrlo pozitivnih učinaka i otvorilo dodatne prilike za rast gospodarstva. Hrvatska je zabilježila rast BDP-a i u vrlo izazovnim uvjetima u kojima se našlo europsko gospodarstvo. Nije bilo rizika vezanih uz stabilnost tečaja, a inflacija i kamatne stope narasle su vjerojatno znatno blaže nego da je u ovu godinu Hrvatska ušla s vlastitom valutom. Kreditni je rejting zemlje zadržan, a zadnje su ocjene išle u smjeru potencijalnog povećanja rejtinga u budućem razdoblju, prije svega zato što se domaće gospodarstvo našlo pod "kišobranom" pristupa različitim instrumentima europodručja. Naravno, naruku joj je išla i solidna fiskalna pozicija, kao i razumna fiskalna politika, što je omogućilo dodatne potpore građanima i poduzećima na domaćem tržištu u suočavanju s, prije svega, poraslim cijenama energenata.
Hrvatsko se tržište, nakon veoma dugog razdoblja pada kamatnih stopa, suočilo s pritiscima na njihov rast. Naše referentne stope sada su, u punom utjecaju, kamatne stope s eurskog financijskog tržišta. Kako je ECB u ovom ciklusu dizanja kamatnih stopa podigao svoje kamatne stope za 450 baznih bodova između srpnja 2022. i listopada 2023., posve je izvjestan bio i rast kamatnih stopa u poslovanju kreditnih institucija u europodručju. Prijenos kamatnih stopa u različitim članicama bio je različitog intenziteta, a u Hrvatskoj sporiji od većine. Nekoliko je razloga za to: visoka likvidnost domaćeg financijskog sustava dodatno osnažena u procesu konverzije kune u euro s priljevima novih depozita u sustav i "omekšavanjem" mjera koje su do tada imobilizirale velik dio likvidnosti (primjerice, snižavanje obvezne pričuve), niži rizici u sustavu zbog uvođenja eura, regulativa koja ograničava visinu kamatnih stopa, snažna konkurencija među bankama, veća zastupljenost fiksnih kamatnih stopa kod postojećih kredita te slabija konkurencija alternativnih instrumenata štednje i investiranja u odnosu na razvijenija tržišta.
Gospodarski se rast u 2023. usporio, što je bilo i očekivano s obzirom na rizike koji su se u europodručju pojavili već krajem 2022. No, važno je istaknuti da, usprkos tome što se nekoliko zemalja koje imaju euro našlo u recesiji ili na njezinu rubu, BDP u Hrvatskoj i dalje raste po stopi oko 2 posto. Taj rast posljedica je usporavanja upravo vanjske potražnje koja se osjetila na izvozu roba, i, nešto blaže, padu broja noćenja u glavnoj turističkoj sezoni. To su, ujedno, i glavni rizici za stopu rasta u 2024. koju očekujemo na razini oko 2,5 posto, dominantno na krilima domaće potražnje. Investicije bi se, nakon korekcije zbog razine u 2023. i prestanka razdoblja dostupnosti sredstava iz financijske perspektive 2014. - 2020. te Fonda solidarnosti, mogle naći kao blag negativni čimbenik. No, od njih očekujemo da budu glavni čimbenik rasta u srednjem roku s oporavkom globalne trgovine, inozemne potražnje te i dalje velikih alokacija raznih instrumenata EU koje Hrvatska ima na raspolaganju do kraja ovog desetljeća. Brži oporavak europodručja od ovih poteškoća, omogućilo bi i bolji rast hrvatskom gospodarstvu u 2024.
Jedan od čimbenika koji bi to mogao omogućiti bilo bi umirivanje inflacije u europodručju na razine blizu 2 posto. U velikoj anketi o očekivanjima analitičara za 2024. kao najvažniji čimbenik koji bi mogao pozitivno djelovati na globalna gospodarska kretanja naveden je brži pad kamatnih stopa od trenutnih očekivanja. Inflacija se spušta i u Hrvatskoj i očekujemo je na razinama ispod četiri posto u 2024.
Za hrvatske banke 2024. će opet biti jedna izazovna godina. Iako su banke imale znatne pozitivne učinke stezanja monetarne politike u proteklom razdoblju, što se zbog strukture aktive prilikom konverzije u euro pretvorilo u rast kamatnih prihoda, to će se teško moći ponoviti u 2024. Uostalom, u kreditnim odnosima sa stanovništvom neto kamatni prihod banaka u 2023. je pao. U odnosima s poduzećima se poboljšao (zbog bržeg prijenosa referentnih kamatnih stopa na aktivne kamatne stope), a najveći dio (oko 80 posto ukupnog povećanja neto kamatnog prihoda) odnosi se na ostali neto kamatni prihod, koji u najvećoj mjeri proizlazi iz odnosa s drugim financijskim institucijama i središnjom bankom koje su nudile (zbog tržišnih uvjeta i monetarne politike) znatno veće kamatne stope na viškove likvidnosti nego što su to omogućavale kamatne stope u poslovanju sa stanovništvom i poduzećima. U posljednjim dokumentima, i ECB upravo naglašava da u periodu dizanja kamatnih stopa inicijalno brže raste profitabilnost kreditnih institucija s rastom kamatnih prihoda, a u srednjem ili duljem roku javljaju se ostali (nepovoljni) učinci kroz rast kamatnih rashoda, pad tržišne vrijednosti imovine ili pogoršanje kvalitete aktive.
Usprkos izazovima, Zagrebačka banka nastoji uvijek biti potpora hrvatskom gospodarstvu i važan kotač njegova rasta. Kao vodeća banka na hrvatskom tržištu, i sljedeće ćemo godine biti fokusirani na kreiranje rješenja skrojenih prema potrebama klijenata, pri čemu je cilj razvijati nove i najbolje proizvode i usluge. Trendovi za budućnost diktiraju da su prioriteti kontinuirana ulaganja u digitalnu tehnologiju i podatke kako bi se stvaralo jednostavniju, a time i personaliziraniju uslugu za klijente, te učinkovitiju banku. Visoko na listi prioriteta stavlja se posvećenost ESG zahtjevima kao vodeće načelo u poslovanju, čime se pomaže i klijentima te u konačnici doprinosi boljem društvu.