Tomislav Vuić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, smatra da bi bilo dobro kada bi preuzimanje Jadranske banke, za koje je prije tjedan dana predana obvezujuća ponuda, bilo okončano do kraja lipnja.
- Želimo što prije početi intenzivnije raditi na tržištu srednje Dalmacije, a preduvjet za to je završetak ove transakcije, kazao je Vuić prilikom predstavljanja poslovnih rezultata za prvo tromjesečje ove godine.
U tom je razdoblju neto dobit HPB-a iznosila 66,2 milijuna kuna, što je značajan skok u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal kada je iznosila 4,9 milijuna kuna. U banci ističu da je to „najbolji kvartalni rezultat u posljednjih deset godina“, tim prije što je postignut u zahtjevnim tržišnim okolnostima, kako zbog krize u Agrokoru tako i zbog stalnog pada kamatnih stopa.
Uslijed trenda smanjivanja kamatnih stopa operativna dobit HPB-a pala je za 9,7 milijuna kuna, na 69,3 milijuna kuna, a neto kamatni prihod manji je za 6,3 posto,
Istodobno, ostvaren je prihod od ukidanja rezerviranja u iznosu od 11,3 milijuna kuna zahvaljujući boljoj naplati i strukturi portfelja loših kredita, „kao i pozitivnom efektu prelaska na novi računovodstveni standard MSFI 9“.
Banka je nastavila s aktivnijom kreditnom politikom, ali za razliku od prošle godine, u prva tri mjeseca ove godine znatno brže rastu plasmani poduzećima (16,3 posto) nego stanovništvu (1,9 posto). Banka se namjerava snažnije okrenuti malim i srednjim poduzećima, a potporu tome daje i suradnja s EBRD-om, posebno u segmentu ženskog poduzetništva. Prioritet banke ostaje i privlačenje novih klijenata, pa je njihov broj povećan za dodatne dvije tisuće u svim poslovnim segmentima, a povećan je i broj korisnika mobilnog bankarstva, za čak 20 posto.
Dokapitalizacija HPB-a u istom statusu kao i lani
Kada je u pitanju dokapitalizacija HPB-a, kazao je da je ona u istom statusu kao i prije godinu dana.
"Svi kažu da je apsolutno treba biti i nije pitanje hoće li je biti već je pitanje vremena, no još uvijek se ne zna kada", rekao je Tomislav Vuić, napomenuvši da je prošlo jako dugo vremena te da to "do kraja ni on ne razumije".
Naime, HPB je početkom prosinca prošle godine na zahtjev većinskog dioničara odnosno države otkazao glavnu skupštinu na kojoj je trebala biti donijeta odluka o dokapitalizaciji.
Bilo je predloženo da se temeljni kapital HPB-a, koji sada iznosi 1,2 milijarde kuna i podijeljen je na 2,02 milijun redovnih dionica pojedinačnog nominalnog iznosa od 600 kuna, poveća za najviše 600 milijuna kuna izdavanjem milijuna novih redovnih dionica nominalno vrijednih 600 kuna, i to uplatom uloga u novcu. Time bi se kapital povećao na najviše 1,8 milijardi kuna.
Član Uprave Domagoj Karadjole kazao da je kvartalni rezultat dosta dobar s obzirom na uvjete na tržištu, koje karakterizira visoka likvidnost uz i dalje stagnantnu potražnju za kreditima.
"To je naša svakodnevica na koju smo navikli, da kamatne stope konstantno padaju, što je rezultiralo i blagim smanjenjem neto kamatnog prihoda", rekao je Karadjole.
Naime, neto kamatni prihod manji je za 6,3 posto, dok se neto prihod od provizija i naknada zadržao na istoj razini kao i lani.
Padom neto kamatnih prihoda i ukupni prihodi na godišnjoj razini su u blagom padu, kažu iz banke, no struktura je takva da nekamatni prihodi imaju dobar trend, dok su neto kamate u blagom padu.
Karadjole ističe da je u uvjetima stagnantne potražnje na tržištu HBP rastao u svim segmentima, pri čemu su krediti rasli gotovo četiri posto, uz značajniji rast u segmentu gospodarstva. Napominje da se država razdužuje pa je rezultat tim vrjedniji, jer je ostvaren u segmentima malih, srednjih i velikih poduzeća.
Konkretno, rast kredita trgovačkim društvima je iznosio 16,2 posto, a kredita stanovništvu 1,9 posto, pri čemu je banka zabilježila i brojku od dvije tisuće novih klijenata.
Kada je riječ o depozitima, prisutna je visoka likvidnost, a Karadjole kaže da se takva situacija može očekivati i do kraja godine, što bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja kamatnih stopa, što će nastojati kompenzirati većim rastom kredita te na taj način ostvariti još bolji rezultat.
Karadjole je kazao da je pokrivenost rezervacijama izloženosti prema Agrokoru i grupi povezanih pravnih i ekonomskih osoba u širem smislu na razini od 64 posto, što smatra adekvatnim i u skladu s očekivanjima. (HINA)