Novo izvješće, koju je objavio program sveučilišta Yale za komunikaciju o klimatskim promjenama, otkrilo je da je rekordan broj Amerikanaca sada zabrinut zbog klimatske krize, kao i da su više angažirani na tom pitanju i više podržavaju pronalaženje rješenja.
Studija je kategorizirala Amerikance u šest različitih skupina na temelju njihovih uvjerenja, stavova, političke podrške i ponašanja o klimatskim promjenama.
Šest različitih skupina su: alarmirani( koji su najviše angažirani i vrlo zabrinuti zbog globalnog zatopljenja), zabrinuti (koji misle da je globalno zatopljenje značajna prijetnja, ali mu daju manje prioriteta i manje je vjerojatno da će poduzeti mjere), oprezni (koji su svjesni klimatskih promjena, ali nisu sigurni u njihove uzroke i nisu jako zabrinuti), neangažirani (koji uglavnom nisu svjesni globalnog zatopljenja), sumnjičavi (koji sumnjaju da se to događa ili da je uzrokovano ljudskim djelovanjem) i negatori klimatskih promjena koji čvrsto odbacuju njegovu stvarnost i protive se većini politika klimatskih promjena.
Studija je otkrila da najveća skupina, alarmirani (33%), uvelike brojčano nadmašuje negatore (9%). Otprilike šest od 10 Amerikanaca (59%) ili je alarmirano ili zabrinuto zbog klimatskih promjena, dok je samo dvoje Amerikanaca od njih 10 sumnjičavo ili negira klimatske promjene.
Tijekom posljednjih pet godina, broj alarmiranih se gotovo udvostručio. Samo od ožujka 2021. do rujna 2021. ta skupina je porasla za 9 postotnih bodova. U međuvremenu, u posljednjih pet godina postotak negatora klimatskih promjena smanjio se s 11% na 9% , a samo jedan od 10 Amerikanaca sada čvrsto odbacuje stvarnost globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.
Kada je grupa prvi put započela svoje istraživanje 2008., 'zabrinuti' su bili najviše zastupljeni unutar društva, a 'alarmirani' su još 2015. bili najmanje zastupljeni.
-Rast alarmiranih građana ohrabruje jer klimatska pitanja zahtijevaju snažnu, koordiniranu i održivu akciju, a za tu skupinu je vjerojatnije da će zahtijevati i podržati nužne akcije - zaključuje se u studiji Yalea.
U anketi koju je 2020. naručio Europski parlament , na pitanje na što bi ta povećana sredstva trebalo potrošiti, više od polovine ispitanika (54 %) odgovorilo je da bi javno zdravlje trebalo biti prioritet, nakon čega slijede gospodarski oporavak i nove prilike za poduzeća (42 %), klimatske promjene i zaštita okoliša (37 %) te zapošljavanje i socijalna pitanja (35 %). Na razini EU-a klimatske promjene i okoliš zamijenili su zapošljavanje među trima prioritetima potrošnje u odnosu na posljednje istraživanje provedeno u lipnju 2020.
