Katastrofe povezane s klimatskim promjenama koštat će Australiju 73 milijarde dolara godišnje, i to sve do 2060. Čak i ako se odmah poduzmu mjere za suzbijanje emisija, pokazalo je izvješće.
A ako se ništa ne učini na suzbijanju klimatskih promjena, ta će brojka do 2060. narasti na 94 milijarde dolara godišnje, kaže studija Deloitte Access Economics.
U izvješću, koje je naručio Australski okrugli stol za poslovna područja za otpornost na katastrofe i sigurnije zajednice (ABR), utvrđeni su troškovi neaktivnosti u vezi s klimatskim promjenama do sada i predviđena je cijena u tri scenarija: niske, srednje i visoke emisije. "Ovi kumulativni troškovi potencijalno bi se povećali za 125 milijardi dolara ako se dogodi scenarij veće emisije", stoji u izvješću.
U izvješću je utvrđeno da će dvije trećine troškova snositi Queensland i Novi Južni Wales, s tim da je Melbourne osjetljiv na poplave zbog svoje blizine velikim rijekama.
Pod „niskim emisijama“, klimatske promjene su ograničene na rast do 1,7 C iznad razina predindustrijskog doba, a emisije padaju na nulu do 2100. „Srednji“ scenarij znači da se temperature počinju smanjivati do 2045. godine, dok pod „visokim emisijama“ , gdje nema napora da se one obuzdaju, temperature će porasti više od 2C do 2040. godine, a 3C nakon 2060. godine.
Australija je već izrazito izložena prirodnim katastrofama - požarima, poplavama, olujama s tučom i uraganima - koje zemlju trenutno stoje 39 milijardi dolara godišnje. Očekuje se da će se ta brojka dramatično povećati s povećanjem vrijednosti imovine i sve većim brojem ljudi koji se sele u područja osjetljiva na ekstremne vremenske nepogode.
Scenarij "noćne more" bio bi promjena vremenskih obrazaca koji bi uzrokovao pojavu uragana u jugoistočnom Queenslandu, visoko razvijenom djelu Australije gdje živi više od tri milijuna ljudi.
U Europi, pak, Komisija EU 2020. izmijenila je prijedlog za Fond za pravednu tranziciju kako bi ga uskladila s instrumentom „EU sljedeće generacije“, planom za gospodarski oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.
Parlament je dao zeleno svjetlo Fondu za pravednu tranziciju 18. svibnja 2021., podržavajući sporazum postignut s Vijećem u prosincu 2020. godine o paketu vrijednom 17,5 milijardi eura (7,5 milijardi eura iz proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. i 10 milijardi eura iz Instrumenta za oporavak EU-a). Kako bi se osiguralo da nitko ne zaostane u prijelazu na zelenije gospodarstvo, sredstva iz Fonda će se usmjeriti uglavnom u najmanje razvijene regije, najudaljenije teritorije i otoke. Pristup financijskoj potpori uvjetovan je predanošću cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Spaljivanje otpada i fosilna goriva su isključeni.
