Ukupna imovina hrvatskih banaka na kraju veljače dosegnula je 407,76 milijardi kuna i bila 17 milijardi kuna, odnosno 4,37 posto veća nego potkraj veljače prošle godine, kada je iznosila 390,677 milijardi kuna, kaže Hrvatska narodna banka u svom izvješću za veljaču.
Depoziti su u posljednjih godinu dana povećani za 3,98 posto, odnosno za 11 milijardi kuna - sa 272,21 milijarde na kraju veljače prošle godine na 283 milijarde kuna na kraju veljače ove godine.
Oročeni depoziti
Pritom su oročeni depoziti porasli više od 14 milijardi kuna - sa 207,44 na 221,63 milijarde kuna, a štedni su depoziti smanjeni za 861 milijun kuna - s prošlogodišnjih 26,69 na 25,83 milijarde.
Na oročene se depozite stanovništva odnosi više od polovice ukupnih oročenih depozita. Oni su na kraju veljače dosegnuli 128,42 milijarde kuna i u odnosu na prošlogodišnjih 121,79 milijardi kuna skočili 5,45 posto.
Krediti su iznosili 284,47 milijardi kuna i u usporedbi s krajem veljače prošle godine, kada su bili 267,41 milijardu kuna, povećani su za 14 milijardi kuna, odnosno 6,38 posto.
Krediti poduzećima
Krediti trgovačkim društvima koja nisu u državnom vlasništvu bili su 100,2 milijarde kuna - i, kako su na kraju veljače prošle godine iznosili 94,94 milijarde kuna, u 12 mjeseci imali su rast od 5,54 posto.
Iako krediti koje banke daju jedne drugima imaju neznatan udjel u ukupnim kreditima, treba naglasiti da su oni gotovo udvostručeni - na kraju veljače prošle godine iznosili su 1,2, a na kraju istog mjeseca ove godine 2,2 milijarde kuna.
Među kreditima stanovništvu u veljači su najveća pojedinačna stavka bili stambeni krediti, koji su iznosili 58,91 milijardu kuna i bili 4,08 posto veći nego lani, kada su iznosili 56,6 milijardi kuna.
Dva posto više
Ostali krediti stanovništvu, odnosno krediti koji ne uključuju stambene, hipotekarne, kredite za automobile i kredite po kreditnim karticama, što znači da uključuju sve nenamjenske pozajmice, na kraju veljače dosegnuli su 51,58 milijardi kuna. Oni su u usporedbi s krajem veljače prošle godine, kada su iznosili 50,57 milijardi kuna, skočili dva posto.
Krediti za kupnju automobila smanjeni su više nego za četvrtinu, za 25,73 posto, i pali su sa 5,87 milijardi na 4,36 milijardi kuna.
Krediti po kreditnim karticama pali su znatno manjih 4,7 posto, odnosno za 200-tinjak milijuna kuna - sa 4,08 na 3,89 milijardi kuna.