Ministar pravosuđa Orsat Miljenić proteklog je tjedna poslao pismo svojem kolegi iz Vlade, ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku.
- Moju podršku za gradnju Trga pravde nemate. Za taj projekt nisu osigurana sredstva. Ne znam koliko je pametno u krizi protežirati neproizvodne investicije, kao što je ovaj hram pravosuđa.
Pismo, koje je otprilike imalo ovakav sadržaj, na stol ministra Vrdoljaka stiglo je u ponedjeljak 12. kolovoza, samo dan prije nego li što će se javnosti objaviti kako se napokon kreće s investicijom gradnje Trga pravde, projektom teškim 1,6 milijardi kuna.
Baza svih sudaca
Upravo projekt Trga pravde u prostoru bivše vojarne na zagrebačkom Črnomercu trebao bi biti nositelj hrvatskog investicijskog booma, a na toj lokaciji, prema modelu javno-privatnog partnerstva, izgradit će se zgrade Općinskog, Županijskog, Trgovačkog i Prekršajnog suda te Općinskog državnog odvjetništva i pravosudne akademije.
Iako će Trg pravde biti nova baza hrvatskih sudaca, ministra Miljenića na predstavljanju ovog dugonajavljivanog investicijskog projekta nije bilo.
Projekt su zato predstavili tek Vrdoljak i Dragan Marčinko, šef Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.
Taj Centar, koji je osnovao početkom 2012. tadašnji prvi potpredsjednik Vlade Radomir Čačić, godinu je dana pripremao ovaj projekt, a prošlog je tjedna objavio i poziv za izbor privatnog partnera za projektiranje, financiranje, rekonstrukciju, izgradnju, opremanje, održavanje i upravljanje budućim Trgom pravde u Zagrebu. Osim pravosudnih tijela, na Trgu će niknuti i manji moderni hotel, wellness centar, vjerojatno s teretanom i saunama, kafići, restoran, frizerski i kozmetičarski saloni, kongresna dvorana, klub pravnika i prostrana šetnica.
Četiri pravosudne zgrade imat će šest nadzemih etaža, a glomazna podzemna garaža moći će primiti do 3000 vozila. Nakon odabira partnera, Ministarstvo pravosuđa sklopit će s njim ugovor na 30 godina.
- Ovim projektom šaljemo važnu poruku investitorima da su dobrodošli u Hrvatsku - rekao je Vrdoljak.
Najam od 25 godina
U etapi građenja, koja bi trebala trajati pet godina, do 2019. godine, Ministarstvo pravosuđa, prema najavama iz CEI-ja, nema nikakvih troškova, odnosno iz državnog proračuna ne bi se trebalo izdvojiti ni lipe. Iz proračuna će se plaćati najam, i to 25 godina, od 2019. do 2044.
S druge strane, prema najavama ministra Vrdoljaka, gradnjom Trga pridonijet će se učinkovitosti pravosuđa jer će 2500 službenika i sudaca na jednome mjestu dnevno moći primiti 20 tisuća građana, kao što će se smanjiti troškovi oko održavanja zgrada, pošiljke između sudova, neredovito održavanje zgrada koje su u lošem stanju, zbog čega i troškovi energenata znatno rastu. Upravo to je pokazala i “visibility” studija za Trg pravde.
Katastrofalno stanje
- Kada sudovi budu na jednome mjestu, državne zgrade moći će se iznajmiti ili prodati, a najmodavcima se više ne bi plaćao najam. Uštedjelo bi se na popratnim uslugama poput prijevoza zaposlenika, međusobne korespondencije, plaćanja poštanskih usluga i slično.
U konačnici, i građani bi profitirali - ne bi bilo problema s parkiranjem, a na jednoj lokaciji mogli bi riješiti više stvari. Ne zaboravite i energetsku učinkovitost - objasnila je nedavno Irena Đokić, voditeljica “visibility” studije za Jutarniji list.
I bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, koja je još 2003. godine pokrenula ovaj projekt, uvjerena je da će projekt donijeti uštede.
Kako je ranije objasnila, na ideju o objedinjenom sudstvu došla je zbog činjenice da su svi sudovi u metropoli u katastrofalnom stanju.
- Pazite, mi smo tada godišnje samo na pošiljke između sudova u Zagrebu, zbog te rascjepkanosti, izdvajali oko 5 milijuna kuna. I naravno da je trebalo nešto učiniti - objasnila je Škare-Ožbolt.