Ukupni krediti banaka na kraju lipnja, prema preliminarnim podacima HNB -a, iznosili su 320,9 milijardi kuna, što je 3,9 milijardi kuna manje nego prije godinu dana. Pritom država i dalje povećava zaduženost, sa 53,4 na 57,8 milijardi kuna, dok poduzeća i stanovništvo nastavljaju trend razduživanja.
Krediti poduzećima smanjeni su za čak pet milijardi kuna, na 117,6 milijardi, ali važnu ulogu u tome, kako je više puta upozorio HNB, ima metodologija. Hypo banka je krajem prošle godine osnovala poduzeće u Austriji na koje je prenijela oko pet milijardi kuna loših kredita. No, ostaje činjenica da krediti poduzećima u najboljem slučaju stagniraju. Kod stanovništva, pak, nema nikakve dvojbe: u godinu dana zaduženost je smanjena za 3,6 milijardi kuna ili 2,8 posto.
Latvija i Hrvatska
Ako se zanemare metodološka ograničenja, usporedba s drugim zemljama regije pokazuje da su u godinu dana najviše pali krediti u Latviji i Hrvatskoj, a slijede Mađarska i Slovenija. Kako stoji u EBRD-ovoj studiji “Monitor razduživanja”, kreditiranje privatnog sektora u tim zemljama smanjeno je i do 7 posto. U četiri spomenute zemlje istodobno je najviše izražen i trend povlačenja kapitala, koji je nastavljen u cijeloj regiji unatoč nadama da je tome došao kraj.
“Predviđanja da će posustati drugi val smanjenja kapitala, koji je počeo sredinom 2011. godine, nisu se pokazala utemeljenim”, stoji u studiji. U posljednjih godinu dana, pokazuju podaci, najviše je novca otišlo iz Mađarske, oko 9 posto BDP-a, a Hrvatska je na četvrtom mjestu s odljevom kapitala na razini od oko 6 posto BDP-a ili oko 20 milijardi kuna.
Iznos kapitala od više desetaka milijardi kuna još se prije spominjao, ali HNB je objasnio da te brojke ne odražavaju pravo stanje razduživanja hrvatskih banaka jer uključuju i različite poslovne operacije banaka majki. Njegovi podaci, pak, pokazuju da “trend razduživanja u Hrvatskoj nije ništa izraženiji nego u ostalim zemljama”.
Pala dobit
Podaci HNB-a govore da je vanjski dug banaka u godinu dana smanjen za oko 1,5 milijardi eura, a uglavnom se odnosi na dugoročni dug. Ponašanje stranih banaka u cijeloj regiji, kao i uvjeti poslovanja, nepovratno su se izmijenili.
Poslovni rezultati koje su objavile hrvatske banke za prvih pola godine ukazuju na to da su neke od njih suočene s osjetnim padom dobiti. Prema objavljenim podacima, dobit Zagrebačke banke, primjerice, pala je 32 posto, a Erste banke 53 posto. Razlozi su dobro poznati, a glavni je rast loših kredita i veći trošak rezervacija za potencijalne gubitke. S druge strane, PBZ je povećao dobit za 15 posto, ali razlog tome je, kako objašnjava, prodaja ovisnog društva PBZ Invest.
Štednja raste
Hrvatska je za strane banke još solidno tržište, ali produljena recesija, kao i sve zahtjevnija regulativa, uključujući i problem kredita odobrenih u švicarcima, neizbježno ostavljaju trag. Nakon presude u slučaju franak bankari su jasno dali na znanje da će krediti u budućnosti biti teže dostupni, a to otežava i oporavak ekonomije. K tome, stanovništvo i dalje povećava štednju.