NOVO>>>>U pojedinačnoj raspravi o izmjenama općeg poreznog zakona izražena su suprotstavljena stajališta vladajućih i HDZ-a uz međuosbne optužbe za nastalo stanje u kojem je porezni dug premašio 51 milijardi kuna.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) poručila je kako sustav treba stabilizirati i vratiti povjerenje građana koji ga doživljavaju kao izvor velike nepravde i zloporaba. Ustvrdila je kako je sustav često bio sredstvo obračuna s političkim neistomišljenicima po sustavu "nađi im nešto", a s druge strane gdje su postojale prijave nije se postupalo. Donošenje izmjene poreznog zakona dobra je podloga za raščišćavanje poreznog duga, drži Antičević Marinović.
Zastupnica i bivša ministrica financija Martina Dalić (HDZ) reagirala je na tvrdnje da se nekima nije utjerivao porez zbog političke podobnosti, upitavši zašto onda naplata nije već sada učinjena. Navela je kako su na web stranici Porezne uprave objavljeni podaci za siječanj i veljaču koji, po njezinom mišljenju, ne pokazuju neku fenomenalnu naplatu. Njezin stranački kolega Željko Reiner dodao je da ako je uz povećanje PDV-a prikupljeno isto, to i nije neki uspjeh s kojim se hvali vlada.
Nadica Jelaš (SDP) upozorila je kako je neplaćanje, uz nezaposlenost, najveći hrvatski problemi koji su dramatično eskalirali u posljednjih nekoliko godina. Neplaćanje je krađa, odnosno pljačka, ocijenila je Jelaš ustvrdivši da je u Hrvatskoj vrlo raširena kultura neplaćanja, pa obveze ne plaćaju ni oni koji mogu. Neplaćanje je paraliziralo financijske tijekove i rješavanje tog problema je vladin proiritet, naglasila je.
Igor Rađenović (SDP) pridodao je da četvrtinu hrvatskog BDP-a čini porezni dug i da parlament treba izmjenama zakona omogućiti poreznoj upravi da naplati potraživanja i da njezin rad bude učinkovitiji i transparentniji.
Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) drži da će zakon prisiliti dužnike da budu odgovorniji i založio se za jednakost sviju pred zakonom. Upozorio je da se preko leđa radnika prelamaju svi problemi, jer skupa država guši poduzetnike, a oni radništvo. Poduzetnici žele jeftinijeg radnika ispod svakog ljudskog dostojanstva, a oni bi pak dobro živjeli na račun neplaćenih poreza i doprinosa. U Hrvatskoj vlada ne antipoduzetnička, nego antiradnička klima, smatra Vukšić suprotstavivši se tezi poslodavaca da su oni rješenje problema, već drži da su to radnici.
Zoran Vinković (HDSSB) poručio je kako se blagostanje građana ne postiže povećanjem PDV-a i cijena struje, plina i drugih energenata, nego im to samo podiže tlak. Zastupnica Melita Mulić (SDP) uzvratila mu je da tlak podiže on konstantnim iznošenjem neistina i da cijene nisu rasle zbog povećanja PDV-a. Vinković je na to kazao kako veću glupost od toga da cijene nisu porasle zbog rasta PDV-a nije čuo i da zastupnica Mulić očito nije bila u trgovini. Povećanje PDV-a neće se pokrenuti rast gospodarstva kako smatra Kukuriku koalicija, a manje telefoniranja građanima neće pomoći da se ugriju u zimskim mjesecima kada će u punoj mjeri osjetiti učinak poskupljenja energenata.
Dražen Đurović (HDSSB) podržao je objavu poreznih dužnika i beskompromisnu i učinkovitu borbu protiv njih i da pri tome, kako je rekao, "ne bude ni vaših, ni naših", jer pred zakonom svi moraju biti jednaki. No s druge strane, nadovezjući se na stranačkog kolegu Vinkovića upozorio je da su građani poskupljenjima gurnuti na rub siromaštva, pa i preko njega te da su potrebne mjere koje će osjetiti kao boljitak.
Peđa Grbin (SDP) rekao je kako je izmjena zakona i omogućavanje javne objave dužnika koju neki nazivaju stupom srama, pritisak na one koji nisu platili porez, a mogli su to učiniti, pa takvo ponašanje treba sankcionirati. Čitav niz trgovačkih društava je propao, jer im država nije plaćala, a istodobno su prema njoj morali namiriti dugovanja. Do sada se takve međusobne obveze nisu mogle prebijati, a ubuduće se moći, no nažalost za neke takva mjera dolazi prekasno, ali bitno je da se slični slučajevi više ne ponavljaju, rekao je Grbin.
ZAGREB - Hrvatski sabor jutros raspravlja o prijedlogu izmjena Općega poreznog zakona, kojim se omogućuje objava popisa poreznih dužnika.
Razlozi izmjena Općega poreznog zakona su, kako je rekao zamjenik ministra financija Boris Lalovac, 51 milijarda poreznog duga, opća insolventnost gospodarstva, neefikasnost naplate, netransparentnost i nelojalna konkurencija koja se očituje u neplaćanju javnih davanja.
Kada je riječ o ukupnim dugovima prema državi, registrirano je više od 761.000 dužnika, od kojih su oko 500.000 građani, a ostalo trgovačka društva i obrtnici.
"Javno objavljivanje podataka temeljem evidencija kojima raspolaže porezna uprava o onim poreznim obveznicima koji nisu pravovremeno podmirili dospjele porezne dugove, uz pridržavanje zakonom propisanih kriterija, predstavlja instrument kojim se nastoji poticati financijska disciplina poreznih obveznika, ali i utjecati na svijest svih poreznih obveznika o neophodnosti sudjelovanja u podmirivanju dospjelih dugova", naglasio je Lalovac.
S obzirom na to da važeći propisi zabranjuju objavu popisa poreznih dužnika, Vlada predlaže da Porezna uprava može i bez pristanka poreznog obveznika objaviti sve podatke, ako je to u skladu sa zakonom ili ako porezni obveznik dostavlja netočne podatke o svojim dugovima.
Popis bi se objavio na internetskim stranicama Porezne uprave po vrsti i visini duga, a objavila bi se i imena poduzeća s dugom većim od 100.000 kuna (trenutno je takvih 15.800), obrtnika s dugom iznad 50.000 kuna (trenutno ih je 31.000), te građana s dugom većim od 10.000 kuna (ima ih 85.000).
Popis ne bi obuhvatio porezne obveznike kojima je odobrena odgoda, obročno plaćanje ili reprogramiranje duga.
Institut proboja pravne osobnosti uveo bi se radi sprječavanja dosad raširene prakse otvaranja novih tvrtki radi izbjegavanja plaćanja obveza prema državi i radnicima, odnosno da se kroz njih izvlače imovina i sredstva, a ostaju radnici i dugovi.
Porezna uprava bi utvrđivala nezakonitosti i kroz upravne postupke sankcionirala porezne dužnike, odnosno vlasnike i upravljačka tijela u tim društvima.
Pritom se uvodi mogućnost oduzimanja imovine članovima uprave ako nezakonitim radnjama i zloupotrebama nanose štetu imovini i vjerovnicima, kao i osnivačima društva s ograničenom odgovornošću i dioničarima dioničkog društva koji se služe zloupotrebama.
Zakonskim se izmjenama omogućuje sklapanje ugovora radi postizanja nagodbe u postupku naplate potraživanja, predviđa institut međusobnog prijeboja između poreznog obveznika i države, te podmirenje duga ustupanjem nekretnina.