Sulejman Veličanstveni zarazio je svijet. Spektakularna serija koja opisuje zanimljivi život velikog vladara Osmanskog Carstva prikazuje se u više od četrdesetak zemalja svijeta, a svaka epizoda detaljno se prepričava po forumima i društvenim mrežama.
Zanimljivo je da je serija ponajviše popularna upravo u zemljama kojima je svojedobno vladao baš Sulejman Veličanstveni.
Zaludio svijet
“Sulejman” je zaludio i producentske kuće koje naveliko nude svoje obrade, ponukane ogromnim uspjehom turskog originala koji je samo na području jugoistočne Europe i Bliskog istoka zaradio vrtoglavih 60 milijuna dolara. Među njima su i Amerikanci, koji do kraja ove godine namjeravaju snimiti šestodijelnu mini seriju nazvanu “Harem” u zajedničkoj produkciji BBC-ja i “Starza”, temeljenu na ideji glumice Gine Gershon, dok će za scenarij biti zaslužena Ann Peacock, scenaristica prvog dijela filmskog serijala “Kronike iz Narnije”. Glavna tema te mini serije bit će upravo Rokselana (Hurem), lijepa robinja koja je udajom za Sulejmana pokrenula doba “vladavine žena”.
I Egipćanima se sviđa ideja o stvaranju vlastite verzije “Sulejmana Veličanstvenog” jer, kako sami kažu, ta serija ima sve što je potrebno za uspjeh: intrigantnu temu, odličnu tehničku podršku i savršene uloge. Zbog toga će redateljica Enas El Deghedi uz pomoć poznatog egipatskog pisca i tuniskih glumaca započeti snimanje egipatske verzije “Sultanove žene”, u kojoj će prikazati ljubavnu priču mlade Egipćanke Ramze koja se zaljubila u člana carske obitelji.
Priča o turskom vladaru sviđa se i Francuzima, pa je TV France 2 potkraj kolovoza ove godine prikazao dvosatni dokumentarac o Sulejmanu Veličanstvenom.
S obzirom na to da serija o poznatom osmanskom vladaru u toj zemlji nema veliku gledanost, sve je iznenadila činjenica da je isti dokumentarac bio najgledaniji program tog formata u Francuskoj.
Premijerov revolt
Dokumentarac je realiziran u suradnji s atašeom za kulturu i turizam Republike Turske u Parizu, a sniman je u Istanbulu i Francuskoj. Uz izjave povjesničara, u filmu su prikazani raskošni dijelovi Istanbula, palače Topkapi i džamije Sulejmanije, kao i neke scene iz popularne TV serije “Sulejman Veličanstveni”.
No nije sve išlo glatko. U nekim su zemljama u kojima se serija emitira zabilježeni brojni skandali, pa i prosvjedi. Najviše buke bilo je u Turskoj, jer pojedini gledatelji nisu mogli otrpjeti to što se njihov veličanstveni vladar prikazuje u scenama kako ispija alkohol, što je zabranjeno Kuranom, ili kako vodi ljubav sa ženama u haremu.
Čak je i turski premijer Redžep Tajip Erdogan komentirao da serija nema poštovanja prema njihovoj povijesti i da je prikazuje u negativnom svjetlu mlađim naraštajima.
'Mi takve pretke nemamo. Mi takvog zakonodavca, takvog sultana Sulejmana, nismo upoznali', rekao je Erdogan, te je naveo da su Turci uvijek problem pokušavali riješiti problem dijalogom i mirnim putem, te im je to i da danas cilj.
Tako se na početku prikazivanja serije oko stotinu nezadovoljnih građana okupilo ispred zgrade televizije i gađalo je jajima.
Česti skandali
Nakon Turaka su protestirali i Srbi, buneći se protiv prikazivanja serije o osobi koja je opljačkala Beograd, izražavajući nezadovoljstvo i banaliziranjem bitke za osvajanje Beograda.
U Grčkoj je također izbio skandal. Grčki dnevnik Democracy zatražio je od komercijalne televizije ANT1 (koja prikazuje seriju) da ukloni sve njihove reklamne spotove koji se prikazuju tijekom serije. U dnevnom listu, naime, smatraju da serija prikazuje iskrivljenu sliku povijesti i da je riječ o turskom pokušaju da uljepšaju mračno razdoblje vladavine Sulejmana Veličanstvenog.
Makedonci zabranjuju Turke
Makedonske vlasti odlučile su napraviti radikalan korak u promoviranju nacionalnih sadržaja na televiziji, pri čemu će najveću cijenu platiti turske sapunice. Ivo Ivanovski, makedonski ministar za informatičko društvo, najavio je da će turske serije biti zamijenjene onima u makedonskoj produkciji.
“Uskoro počinje javna rasprava o novom zakonu za medije koji predviđa nove regulative kojima će, na žalost nježnijeg spola, biti smanjeno prikazivanje nekih emisija kao što su ‘Ifet’, ‘Ezel’, ‘1001 noć’, ‘Sulejman Veličanstveni’ i druge”, izjavio je Ivanovski.
Turske serije u Makedoniji emitiraju u najgledanijim, a makedonska produkcija u neatraktivnim televizijskim terminima, poslije ponoći. Novi medijski zakon predviđa da 30 posto emitiranja u terminima od 8 do 20 sati čini makedonska produkcija koja bi 2014. godine trebala činiti 40 posto programa.