Između kraja sezone i početka priprema, na koje će danas krenuti hrvatska košarkaška reprezentacija, Bojan Bogdanović nikad nije toliko trenirao. Krenuo je u rodnom u Mostaru, trenirao je i u Širokom, da bi posljednja tri tjedna radio u Ciboninoj dvorani pod nadzorom Danijela Lutza, ali i u sparinzima s prijateljem i bivšim reprezentativcem Lukšom Andrićem, koji oporavljen čeka novi angažman.
Uhvatili smo djelić treninga u ponedjeljak, u kojemu je Bogdanović vježbao svoj “specific skill”, igru leđima okrenut prema košu i to igru protiv 210 cm visokog centra. I tu je prolazio. Sve je upijao, gledajući sa strane, Nik Slavica.
Nije to bio jedini trening tog dana, Bogdanović je zajedno s Andrićem još isto popodne pohodio i boksački trening.
- Dosta više treniram nego sam trenirao uoči početka prošlogodišnjih reprezentativnih priprema. Tim više što će svi doći na pripreme iz punih sezona, neki će čak i kasniti. Mario Hezonja i ja smo najduže izvan natjecateljskog ritma, ali eto, to održavam sada treninzima. Praktički, otkako mi je sezona završila, nisam stao, osim prvih pet-šest dana, što mi je trebalo da se ispušem, da dođem malo sebi.
Čvršći sam i bolji
Koliko se danas osjeća fizički moćnije nego je to bio lani, kad je došao na početak pripreme s nekoliko kilograma viška?
- Ne mogu to uspoređivati, ali je točno da sam sada više radio, a samim time, zato što je iza mene već druga NBA sezona, fizički sam bolji. Iako to ništa ne mora značiti.
Što znači da ste fizički bolji, da imate više energije, jer što se tiče čvrstine, s tim niste imali problema ni kad ste odlazili u NBA?
- Ma, i čvršći sam, i bolji.
Danas se okupljate, što se uoči okupljanja vrti kroz glavu našeg najboljeg strijelca?
- Bit će dosta novih lica, kad se okupimo u srijedu, tu ćemo biti Roko, Stipčević, bio je tu i Bilan lani, Hezonja, a ostalo će biti novi igrači, igrači iz naše lige, treba to uhodati, a i pričekati da se svi kompletiramo.
Što je s motivacijom?
- Velika. Ista kao i lani kad je bio Eurobasket u Zagrebu. Same Igre dovoljan su motiv, veliki motiv. I zbog toga smo ovdje.
Što Bojanu Bogdanoviću znači igrati za Hrvatsku? Lani ste željeli biti na parketu, u konačnici, bili ste na njemu i kad nije bilo realno igrati, nagnječenog gležnja i s potresom mozga?
- Puno mi znači reprezentacija. Lani sam imao dosta pehova, s tim da mi taj potres mozga nije toliko smetao, koliko me mučio taj gležanj. Možda ljudi toliko ne znaju, ali kad sam se vratio u Brooklyn nakon reprezentacije, nisam uopće zbog tog gležnja mogao sudjelovati na kampu uoči sezone. Kad su mi tamo pogledali gležanj, vidjeli su da ne mogu trenirati. E, sad, što mi znači igrati za reprezentaciju? Ma, puno mi znači.
Tu je malo zastao.
- Kad sam počinjao igrati, cilj mi je bio igrati za reprezentaciju Hrvatske, nije mi cilj bio igrati za Brooklyn, Cibonu ili Fenerbahče. Nisam ni gledao niti razmišljao ni o jednom klubu, samo mi je cilj bio igrati za Hrvatsku. Čast mi je što svako ljeto mogu predstavljati Hrvatsku.
CIJELI INTERVJU S BOJANOM BOGDANOVIĆEM PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU SN!