FIBA Europa je poslala poruku: " Ukrajina je već predmet naših razgovora, a ubrzo ćemo odlučiti hoćemo li promijeniti organizatora Eurobasketa 2015".
I prije nego je u Ukrajini zaiskrilo, FIBA je bila skeptična oko provođenja rokova Ukrajinaca, jer tamo ne postoji adekvatna infrastruktura (čitaj: dvorane) za Eurobasket. Uslijed blokiranih državnih računa i ruskih pritisaka vrlo je izvjesno da se u Ukrajini ništa neće graditi ove godine, može se samo rušiti, a to isto znači da će Eurobasket 2015. dobiti novog organizatora.
Kad je Ukrajina dobivala organizaciju Eurobasketa 2015, a to je natjecanje, što nije nimalo nevažno, izlučno za Igre u Riju, Volekov i njegova ekipa pobijedili su poker za koji se mislilo, kad je formiran, da je veliki favorit.
U tom pokeru su tada bili Njemačka, Italija, Francuska i - Hrvatska, koje su kalkulirale sa zajedničkom kandidaturom. No bez prave podloge, bez jasnog zajedničkog lobiranja ovaj se poker zemalja vrlo brzo raspao i Ukrajina je pobijedila. Po toj prvotnoj ideji svaka je zemlja trebala ugostiti jednu uvodnu skupinu, pa je, nazovimo je, "naša" uvodna skupina Eurobasketa trebala biti igrana u Hrvatskoj, u Zagrebu. Finale bi se igralo u Parizu.
Prvi sljedeći susret FIBA će imati, ali kao FIBA Svijet, sredinom mjeseca u Istanbulu, a ubrzo nakon toga trebali bi biti održani i izbori za novog predsjednika FIBA Europe, jer je to mjesto upražnjeno nakon smrti Olafura Rafnssona lani u lipnju. Tu će se donijeti odluke i o domaćinstvu Eurobasketa 2015. godine.
Kako će za organizaciju biti jako malo vremena, nije nemoguće da se traže države suorganizatori, gdje se opet rasplamsava ideja oko pokera zemalja koje je pobijedila Ukrajina. Ukoliko se netko ne ukaže i sam ponudi organizaciju, recimo Turci, koji takav financijski zalogaj mogu sami progutati. Ili, kako se već spominje, Francuzi, Grci ili zajednički baltičke zemlje (Litva, Estonija, Latvija).Ono što je važno napomenuti, jest da se već održao ždrijeb kvalifikacija za Eurobasket. U njemu nisu oni koji će igrati SP ovo ljeto, dakle: Španjolska, Francuska, Litva, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Ukrajina, Turska, Grčka i Finska. Za FIBA-u bi bilo idealno da netko od tih država ugosti Eurobasket, jer ne bi trebali mijenjati ždrijeb kvalifikacija koje startaju ovo ljeto. No to neće biti najveća briga čelnika FIBA-e. Čini se da će organizacija ići onome tko je bude želio, a lako za ždrijeb. No moraju biti brzi. To je trenutačno najvažnije.
Ima li Hrvatska šanse ugostiti Eurobasket, ovisi o tome želi li netko suorganizirati ovo natjecanje zajedno s nama. Sami nećemo moći, jer za tako što nema novca, a dvojben je i kapacitet našeg Saveza. Iako, ne bi bilo loše ponoviti priču Slovenije. Ona je zaradila na lanjskom Eurobasketu. Znači, može se. Usput, neće to domaćinstvo, uz vješte pregovarače u ovoj situaciji, ni prema FIBA-i koštati toliko. Kad uskočiš u zadnji čas, onda to ne stoji onoliko kao kad želiš redovnu kandidaturu.
A Hrvatska, podsjetimo, ima dvorane, nije tu samo ZG Arena, tu su i arene u Zadru i Splitu, pa nove dvorane u Osijeku, Poreču, Varaždinu... Pitanje je samo jedno - ima li Hrvatska hrabrosti i vještu logistiku? Čini se da će i ovoga puta sve ovisiti samo o ljudima. Skrivanje iza financija obično je alibi za nesposobnost i nekompetentnost. Jer ovoga trenutka organizacija Eurobasketa, kad imaš infrastrukturu, ne stoji puno. Čak bi se dalo i zaraditi, odnosno moralo bi se. Ako se krene odmah.
Nešto se novca može sliti u državni proračun, a Eurobasket sa 24 zemlje sudionice, s barem 100.000 stranih navijača koji bi u tri tjedna krstarili Hrvatskom, s prodajom TV prava na svih pet kontinenata, s marketingom koji se može zavrtjeti, mogao bi biti hrvatski bingo. Za razliku od nekih drugih naših organizacija.
PRIMJER SLOVENIJE...
U suradnji s ljubljanskim Ekonomskim fakultetom napravljena je u Sloveniji financijska analiza Eurobasketa.
# Slovenski košarkaški savez organizirao je Eurobasket za 12,93 milijuna eura (hospitality, uređenje dvorane, sponzorske aktivnosti)
# Prihod od ulaznica, TV prava, sponzora... je 13,89 milijuna eura
# Nakon odbitaka u Slovenskom savezu ostalo je čistih 510.000 eura
# U periodu Eurobasketa 69% posto stranaca stiglo je u Sloveniju isključivo radi košarke
# Prosječni stranac u Sloveniji je ostajao 5,7 dana. Prosječni turist se u Sloveniji zadrži 2,8 dana. Za vrijeme Eura u rukometu su se turisti zadržavali 3,6 dana
# 75 posto turista odsjelo je u Sloveniji u smještaju koji se plaćao
# Prosječni turist na Eurobasketu dnevno je trošio 180 eura na prijevoz, smještaj, hranu i ulaznice, što je 46 eura više nego što troši kad stigne na odmor tijekom ljeta na slovensko more. Stranci, službene osobe su na Eurobasketu trošili dnevno 210,5 eura, a novinari 191,5 eura
# Na dodatnu potrošnju su svi stranci za vrijeme Eurobasketa potrošili 32,3 milijuna eura
# Čak je 20,7 posto stranih gostiju dolazak u Sloveniju povezao s poslovnim aktivnostima
# Čak 90,1 posto stranaca je nakon Eurobasketa odlučilo ponovno posjetiti Sloveniju
# U košarkaške škole se upisivalo tijekom 2012. i 2013. godine 60 posto više djece nego ranije
# Država je od PDV-a Eurobasketa uprihodila 6,4 milijuna eura, što je 400.000 eura više nego je Vlada platila kotizaciju za Eurobasket
# Neto dobit na razini države od Eurobasketa bila je 23,7 milijuna eura