Istraživanje koje je na temelju statističkih podataka švicarske istraživačke agencije CIES proveo portal Sportintelligence otkriva da je najveći proizvođač igrača Barcelona (38), te da su među najboljih sedam čak tri francuska kluba, ali ne Paris SG ili Olympic Marseille.
Messi primarni proizvod
Pod ‘proizvodnjom’ igrača klubovima se priznaje razdoblje od najmanje tri godine koje je neki igrač proveo u jednom klubu između svog 15. i 21. rođendana. Kao što se vidi i u priloženoj tablici, razdvojene su tzv. primarna i sekundarna proizvodnja: primarna znači da je to igračev prvi klub (takvih je 2170), a sekundarna da je došao naknadnom selekcijom (njih 116). Primarni su, primjerice, Barcelonini Puyol, Messi i Iniesta, a sekundarni Cuenca i Tello.
Dinamova i Hajdukova omladinska škola proizvele su po pet, a Rijekina jednog nogometaša koji je ove jeseni bio članom nekog kluba iz najjačih liga: iz Maksimira su, abecednim redom, Badelj (HSV), Cesar (Chievo), Čale (Wolfsburg), Lovren (Lyon) i Modrić (Real Madrid), s Poljuda Jelavić (Everton), Lakić (Wolfsburg), Livaja (Inter Milano), Perišić (B. Dortmund) i Vukušić (Pescara), a s Kantride Budan (Palermo). Šteta što u Premiershipu više nisu Ćorluka, Kranjčar i Eduardo, uspjeh ‘Hitrec-Kacijana’ bio bi veći, drugi je par rukava da je klubovima HNL-a cilj prodaja radi preživljavanja, bilo kuda odakle dolazi svjež novac, a igračima preostaje da se snađu kako znaju i umiju...
Predrasude o Realu
Među najbolja 42 kluba su oni koji su proizveli najmanje 12 igrača (30%), baš to 42. mjesto zauzima po svojoj školi nekad uzorni Ajax. No, bilo je to davno, kad su i Dinamovu školu, za direktorovanja Zorislava Srebrića, zvali ‘mali Ajax’... Cruyff je poboljšanu verziju krajem sedamdesetih progurao u Barceloninu La Masiju i danas, eto, cijela Europa iz te filozofije ubire vrhnje. Zanimljivo je da je na trećem mjestu Real Madrid, kojeg se smatra najvećim kupcem zvijezda, iako ništa manji nije ni Barça, a među 42 najveća proizvođača najviše je francuskih klubova: 13. Slijede španjolski (8), njemački (7), engleski (6), talijanski (5), argentinski (2) i nizozemski (1); jedan ‘proizvod’ argentinskog Boca Juniorsa, Luis Ibáńez, završio je i u Maksimiru...
Francuske su škole, dakle, najproduktivnije, a ne zaboravimo da je zbog ideje za osnivanje i koncepta francuskih nogometnih akademija francuski predsjednik Jacques Chirac prije sedam godina dodijelio Nacionalni orden za zasluge Vlatku Markoviću. Paradoks je da je najbolji francuski proizvođač Lyon kupio jednog Dinamovog stopera, valjda je u godištu 1989. bila ‘loša berba’, no ne smijemo zaboraviti ni da je u Francuskoj, dijelom i zbog najvećih poreza, najmanje stranih igrača od svih Liga petice, samo 40%, pa je politika orijentacije na domaće priozvode logična.
Brazil najveći izvoznik
Od engleskih je klubova po ovom istraživanju najbolja škola Manchester Uniteda, a od njemačkih ona Bayerna, koji su ujedno poznati i kao klubovi-kupci. Najbolji talijanski proizvođač je Atalanta, za koju je od 2003. do 2006. igrao i spomenuti Igor Budan, ali i najbolji strijelac HNL-a svih vremena Davor Vugrinec. Četiri su španjolska kluba među prvih 10, a od njih dva madridska, koji su kombinirano dali 50 nogometaša za Lige petice, od kojih 15 trenutno igra za Real i Atletico.
Klubovi zemlje najveće izvoznice nogometaša, Brazila, disperzirani su, pa su, primjerice, u istom ‘košu’ s Dinamom i Hajdukom, rangirani između 104. i 128. mjesta, svježi svjetski prvak Corinthians, te Atletico Mineiro, Coritiba i Cruzeiro, ali i Vojvodina, OFK Beograd, Colo Colo, Cruzeiro, Feyenoord, Karlsruhe, Bari, Cesena, AEK, Blackburn, Sheffield United...