Priče koje danas čujem podsjećaju me na prošlost, kaže Vedran Pavlek u predvečerje devetog izdanja Snježne kraljice, u trenucima u kojima se preklapaju misli iz prošlosti i pogled u budućnost.
U kalendaru do 2017.
Biologija je više-manje egzaktna i svima je jasno da karijera I vice Kostelića (33) neće još dugo trajati. Lako je moguće da mu sljedeća, olimpijska sezona, bude i posljednja u Svjetskom kupu. Barem na vrhunskoj razini. I tako se na pitanje o budućnosti hrvatskog skijanja veže i ono o Snježnoj kraljici. Papir je dokaz da će se još najmanje četiri godine, zaključno sa siječnjem 2017., iz sportskih razloga pjevati “na Sleme, na Sleme, na Sleme...” Sljeme iz kalendara može ispasti samo svojom voljom.
- Prijavili smo se i za kasnija razdoblja, što je dovoljan dokaz da mislimo ozbiljno - dodaje Pavlek.
Faktografija je riješena, ali na dnevnom redu još ima stvari o kojima se priča i na koje ljudi imaju različite poglede. Razina na kojoj će biti Snježna kraljica. Proračun ovogodišnjih utrka je 23,5 milijuna kuna, od kojih 4,5 milijuna daje grad Zagreb. No uloga Zagreba nije samo u tim milijunima kuna. Teško da bi bilo utrka da grad(onačelnik) nije zaljubljen u njih. Sigurno ne bi bile na vrhunskoj razini zbog koje su među najpopularnijim slalomima u Svjetskom kupu.
- Zagreb bi bio lud kad bi uništio brend koji je godinama stvarao i po kojem je prepoznatljiv. Posjet prošlogodišnjoj ženskoj utrci (iako se procjene organizatora i novinara jako razlikuju, nap. a.) u kojoj nije bilo ni jedne hrvatske skijašice pokazuje da Snježna kraljica ima budućnost i bez Kostelića. Postoji dovoljno ljudi koji cijene dan u kojem svi najbolji slalomaši, odnosno slalomašice, skijaju u Zagrebu. Naravno, na kraju će se sve svesti i na stav grada prema utrci ali, ponavljam svoje mišljenje, bila bi ludost odustati od Snježne kraljice. S podrškom grada ili bez nje, to nije ista utrka - priznaje Pavlek i dodaje.
Jedna utrka neisplativa
- Osim toga, nakon što jednom odustanete, teško se vratiti u kalendar Svjetskog kupa, ne ovisite više samo o vlastitoj želji i volji.
Direktor hrvatskog skijanja naglašava kako ne dolazi u obzir da se s vremenom organizira samo jedna utrka, ili muški ili ženski slalom. Ugrubo, jedna utrka ne bi značila da bi se troškovi organizacije i proračun utrke prepolovili jer sve što se treba montirati i pripremiti za jednu utrku, ostaje i za drugu.
- Održavanje samo jedne utrke ne bi nam bilo isplativo, kao što se, primjerice, Wengenu ne isplate samo dvije utrke pa su svim silama upirali da u kalendaru ostane superkombinacija koja se vozi petkom, dan prije tradicionalnih utrka spusta i slaloma - objasnio je Pavlek.
Budućnost Snježne kraljice mnogi će vezati i za Vedrana Pavleka. Svima je jasno da Hrvatska u dogledno vrijeme neće osvajati kristalne Globuse jer se sportaši poput Janice i Ivice Kostelića ne rađaju često (niti svi talenti završe u skijanju), no dio javnosti je uvjeren da bi se s odlaskom Pavleka organiziranost Hrvatskog skijaškog saveza (samim time i utrka) spustila za nekoliko katova. A Pavlekov mandat traje do proljeća 2014. godine. Napravili smo krug i vratili se na početak priče.
A žičara i dulje skijanje?
- Jasno je da ostajem u hrvatskom skijanju, čim sam si postavio onakav izazov. Bilo bi apsurdno da se s iskustvom koje sam stekao kao natjecatelj, direktor reprezentacije i organizacije Snježne kraljice te kontaktima koje imam kao član Vijeća FIS-a potpuno odustanem. Imamo vrlo nadarenu generaciju koja bi za dvije do tri godine mogla ulaziti među 30, a kasnije imati rezultate poput Zrnčić-Dima, Jelušić i Fleiss. Jedino je moguće da si smanjim količinu obaveza. No za razmišljanje o daljnjoj budućnosti potrebna je čista glava i koncentracija, a ja sam ovih tjedana maksimalno posvećen ovogodišnjim utrkama - zaključio je Pavlek prije nego što je odjurio u još jednu inspekciju Crvenog spusta, ovaj put s ljudima iz FIS-a.
I tako, po priči glavnog logističara odlazak Kostelića ne bi trebao značiti i kraj Snježne kraljice. U kalendaru je najmanje do siječnja 2017. godine, a mi se nadamo da bi se u tom vremenu, napokon, mogla ispuniti neka davna obećanja. Skijanje za građanstvo veći broj mjeseci i žičara koja je na Sljeme vozila od 1963. do 2007. godine. A danas je nema. I to je apsurdno.