Potkraj srpnja na burzi je bilo evidentirano 298.690 nezaposlenih, što je 3813 osoba više nego u lipnju, pokazuju najnoviji podaci DZS -a. Tako je stopa registrirane nezaposlenosti dosegla 17,5 posto, dok je mjesec prije bila 17,3 posto.
Turizam nedostatan
Unatoč relativno uspješnoj turističkoj sezoni, Hrvatska nije uspjela smanjiti nezaposlenost ni tijekom ljetnih mjeseci, što jasno govori da je stanje u ekonomiji vrlo zabrinjavajuće.
Javna uprava
Kada se gleda stanje po sektorima, vidljiv je nastavak trenda iz prethodnih godina. U industriji, građevini, a manjim dijelom i u trgovini masovno se zatvaraju radna mjesta, dok administracija i javna uprava i dalje bujaju. U proteklih godinu dana u industriji su izgubljena dodatna 8393 radna mjesta, a graditeljstvo danas zapošljava 6343 radnika manje.
S druge strane, administrativne i pomoćne usluge zaposlile su dodatna 2832 radnika, u obrazovanju radi 2832 više osoba, a u javnoj upravi 1310 radnika. S obzirom na nastavak pada BDP-a, analitičari očekuju da će se negativni trendovi na tržištu rada nastaviti barem do proljeća iduće godine.
Posao na Baltiku
Val nezaposlenosti zapljusnuo je i eurozonu i, prema podacima Eurostata, u srpnju je bilo 18 milijuna nezaposlenih, najviše od 1995. U srpnju je bez posla ostalo dodatnih 88.000 ljudi, a stopa nezaposlenosti iznosi 11,3 posto. Najviša je u Španjolskoj, 25,1 posto, a najniža u Austriji, 4,5 posto.
U usporedbi sa stanjem prije godinu dana, nezaposlenost je pala u 10 zemalja EU, a najviše u baltičkim zemljama (u Estoniji sa 13,2 na 10,1 posto). Porasla je u 16 zemalja, a rekordan skok bilježi Grčka, sa 16,8 na 23,1 posto.